No, za trećinu proizvoda u BiH (kako navode analitičari HNB-a ukupne vrijednosti od oko 100 milijuna eura) uvele bi se carine, koje će za priličan broj proizvoda biti i veće od 20 posto. Opterećenje bi bila najveće za proizvode mesne industrije (žive životinje, meso i mesne prerađevine), kod kojih će se primjenjivati carine ne samo u postotnom nego i u količinskom iznosu pa kod pojedinih proizvoda carinsko opterećenje može dosezati i 50 posto. Hrvatska je u velikoj mjeri liberalizirala svoju trgovinu s drugim potpisnicama Cefte, a najviše s BiH, gdje se hrvatski proizvodi izvoze uz nultu stopu carine. Snižene stope carine primjenjuju se i pri izvozu u Srbiju, a preferencijalni trgovinski režimi važe i na tržištima ostalih članica. Pogoršali bi se i uvjeti plasmana cigareta. Sada više od polovine hrvatskog izvoza cigareta (35 milijuna eura godišnje) odlazi na tržište BiH uz nultu stopu carine. BiH članicama EU naplaćuje carinu od 15 posto, što će se primjenjivati i na Hrvatsku.

Teret carina bio bi relativno velik i kod mliječnih proizvoda (uz procijenjenu prosječnu carinu od 8 posto), a i hrvatski proizvođači konditorskih proizvoda mogli bi izgubiti na konkurentnosti zbog uvođenja carine od oko 10 posto. Iz postojeće regulative carinskih tarifa i uvjeta trgovine dogovorenih SSP-om proizlazi da će i nakon ulaska u EU Hrvatska nastaviti izvoziti u BiH oko dvije trećine svojih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uz nultu stopu carine, a u tu skupinu proizvoda spadaju i niz važnih izvoznih proizvoda, kao što su pivo, pšenica, voda i bezalkoholna pića te ulja i masti.

(tipba)

Leave a Reply

*

captcha *