IslamBosna.ba-Autor Zilala Sejjid Kutb Ibrahim je rođen u jednom selu u oblasti Asjut 1324., godine ili 9. 10. 1906., godine. Godine 1912., je u svome rodnom selu počeo osnovnu školu, da bi 1918. završio školovanje u njoj. Dvije godine je napravio pauzu u procesu obrazovanja zbog revolucije koja se dogodila 1919. godine. Nakon toga je upisao Daru-l-ulum, gdje diplomira 1933. godine stekavši diplomu iz oblasti književnosti.
Nakon diplomiranja postavljen je za učitelja pri Ministarstvu obrazovanja u školi Ed-Davudija, da bi 1935. godine bio premješten u Dimjat, a zatim u Hulvan i na kraju imenovan kao nadzornik u Ministarstvu obrazovanja 1940.godine. U narednim godinama radi u Ministarstvu obrazovanja, mijenjajući nekoliko zaduženja, a to je i period kada je napisao prvu islamsku knjigu Et-Tasvir el-fenni fi al-Kur’an gdje se jasno očituje uticaj književne škole Abbasa el-Akkava
Godine 1948., godine Ministarstvo obrazovanja delegiralo ga je  u Ameriku, gdje se bavio proučavanjem i analizom tamošnjeg obrazovnog sistema. Tu je ostao oko dvije godine i onda je ponovo bio imenovan za službenika u Ministarstvu obrazovanja. Tu je ostano naredne dvije godine, do 1952., kada je podnio ostavku.

Poziv u preporod

Sejjid Kutb je od svoje mladosti radio u novinama i časopisima i objavio veliki broj tekstova. Pisao je i objavljivao za El-Ahram, Er-Risalu, Es-Sekafe, i druge časopise. Godine 1953., zvanično postaje član pokreta Muslimanska braća kada preuzima ulogu urednika novina El-Ihvan el-Muslimun. I prije te godine u svojim idejama je bio blizak Islamskom pokretu. Kroz svoje tekstove se borio i protivio nemoralu, socijalnim, političkim i ekonomskim devijacijama koje je u Egiptu zapažao. Žestoko je kritizirao odgovorne u državi smatrajući ih krivcima zbog takvog stanja društva. Pozvao je u preporod i reformu društva na temeljima islama. Tim svojim stavom postao je jedan od ljudi koji su uvijek bili prisutni u kulturnom, društvenom, političkom i reformatorskom životu Egipta. Smatrao je Engleze i njihove podanike koji su bili na vlasti u Egiptu, političare, biznismene i slične slojeve društva glavnim krivcima za nazadovanje u kojem je bio Egipat.
Sejjid Kutb se u svom intelektualnom radu posebno bazirao na književnu kritiku i književnost, gdje je dostigao sam vrh! Protagonista je nove teorije u književnoj kritici koju je nazvao teorija slika i sjenki. Pozivao je potpunom i sinteziniranoj metodologiji književne kritike, gdje bi se objedinile umjetnička, historijska, jezička i psihološka metodologija.
Još prije ovog perioda, 1947., godine, Sejjid Kutb se okrenuo islamu. Postao je jedan od najagilnijih pozivača u islamski reformizam, nešto kasnije i jedan od najistaknutijih pionira savremena islamske misli. Pozivao je principima islama, a također je pozivao i na uspostavu življenja na principima i temeljima islama. Zbog toga je i napisao tefsir Kur’ana koji predstavlja novi pristup u tefsiru, obogaćen novim idejama i novim razmišljanjima o Kur’anu. Tefsir Fi zilali-l-Kur’an je preveden i na bosanski jezik.
Sejjid Kutb je pozivao jednom novom književnom pravcu, pjesmi koja promovira vjernička osjećanja i želje, ali i pjesmi koja nije lišena materijalnog, koja pjeva i govori o tijelu, tjelesnim organima i materijalnim užicima u granicama u kojima je to Uzvišeni Allah dozvolio.
Sejjid Kutb nije tumačio šerijatske propise, on također nije ljude proglašavao nevjernicima, on je to sam i kazao, rekavši: „Naša uloga nije suditi o ljudima, naša uloga je ljude upoznati sa značenjem riječi la ilahe illallah, jer ljudi ne znaju njihovo pravo značenje, koje je sadržano u prihvatanju potpunog Allahovog suda.
Akida Sejjida Kutba je bila akida plemenitog selefa, posebnu pažnju je fokusirao na pitanje tevhida, iskrenog,čistog tevhida i suštinskog značenja šehadeta, njegovih osobina i karakteristika, onako kako je to utvrđeno Allahovom knjigom i sunnetom Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Njegova djela se također fokusiraju i na pitanje potpunog prihvatanja Allahovog suda, kao i ljubavi u ime Allaha.
Sejjid Kutb se u svojim pisanim djelima žestoko sukobio sa savremenim idolopoklonstvom i džahilijjetom. Otkrio je i pokazao njegovu suštinu, pojasnio da se ne radi o individualnim, usamljenim slučajevima, već da se radi o sihronizovanom i sistematskom nastojanju da se muslimanska sredina odveve u tom pravcu. Od muslimanskih društava je tražio da se suprotstave ovom savremenom džahilijjetu snažno i temeljito, kako ne bi došlo do pometnje i potpunog ovladavanja ove smutnje i anarhije.
Sejjid Kutb je definirao kao džahilijetsko „svako društvo koje ne iskazuje pokornost Uzvišenom Allahu, definišući tu pokornost u sferi vjerovanja, tradicije i zakonskih odredbi.“
U početku svog intelektualnog rada, Sejjid Kutb je svoj rad posebno usmjerio na oblast književnih kritika i književnosti, da bi se kasnije potpuno posvetio islamskoj misli. Njegova predavanja o islamskoj misli imala su snažan odjek među muslimanima, posebno je zapaženo njegovo predavanje koje je održao u Šamu, na islamskom kongresu o Kudsu, u kojem je ostavio snažan dojam na sve prisutne.

Priredio: Semir Rebronja

IslamBosna.ba