IslamBosna.ba – Trojica ministara malezijske vlade su u srijedu zatražili od premijera da uskrati gostoprimstvo i protjera daiju Zakira Naika zbog, po njihovom mišljenju, “rasističkih izjava o muslimanima i Hindusima.”

Po navodima ministara Zakir Naik je sugerirao da se etničke kineske manjine trebaju protjerati iz zemlje.

Ove izjave, po mišljenju trojice ministara, mogu izazvati vjerske sukobe između muslimana i nemuslimana, što je Naik negirao.

Malezijski ministar komunikacija je kazao da “ne treba dozvoliti daiji Zakiru Naiku da ostane u Maleziji.” On i još dvojica malezijskih ministara su zatražili od premijera Mahatira Muhammeda da ga protjera iz zemlje. Premijer je kazao da ne može Indiji izručiti Zakira Naika  jer postoje prijetnje za njegov život, dodajući da ako neka država hoće da ga prihvati, može otputovati.

Pozivi da se Naik deportuje u Indiju su uslijedili nakon nedavnog niza predavanja koje je održao u Kelantanu, od kojih se jedno dotaklo lojalnosti malezijskih Hindusa premijeru Maleziju, Mahatiru.

Govoreći o ranijim pozivima da napusti Maleziju, Naik je kazao da etničke manjine bi trebale prvo otići jer su one ‘gosti’ Malezije.

“Znate, neko me je nazvao gostom. Dakle, rekao sam da su prije mene Kinezi bili gosti. Ako želite da prvi gost krene, onda zamolite starog gosta da se vrati”, kazao je Naik.

“Kinezi nisu ovdje rođeni, većina njih. Možda nove generacije jesu”, kazao je Naik tokom predavanja u Kelantanu.

Policija Malezije je navela da je primila 115 prijava protiv Naika te da je istraga u toku.

Kao odgovor, Naik je optužio medije da su iskrivili njegove riječi i pogrešno ga protumačili.

“Moje pohvale malezijskog vladi zbog njezinog islamskog i pravednog postupanja prema hinduističkim manjinama su iskrivljene i pogrešno citirane u skladu s političkim ciljevima i stvaranjem društvenog raskola”, kazao je Naik.

Naik je kazao da je samo kazao da pojedini Hindusi u Maleziji više vjeruju Modijevoj vladi u pogledu optužbi protiv njega.

“Što se tiče optužbi Modijeve vlade protiv mene, moj stav je kategoričan. Smatram nepoštenim da određena grupa Hindusa u Maleziji više vjeruje Modijevoj vladi od Interpola ili indijskih sudova ili same malezijske vlade”.

Tokom predavanja Naik je odgovarao na pitanja o sukobu u Kašmiru i položaju muslimana u Indiji.

Tokom predavanja Naik je kazao da su muslimani u Indiji manjina, prema vladi, te da čine 14, 5 posto. “Muslimani kažu da nas ima oko 20-25 posto, ali slažemo se, također, i sa 14, 5 posto.  Ovdje, nemuslimana, Hindusa ima 6.3 do 6,4 posto. Hindusi u Maleziji imaju 100 puta više prava od muslimana u Indiji. Dobro. Elhamdulillah, ne kažem oduzmite im njihova prava. Dobro, ovo je što muslimani treba da rade. Njih je upola manje, brojčano puno manje, polovina postotka muslimana u Indiji. Ipak, prava koja ovde imaju su 100 puta veća od onih koje Indija daje manjinama.  Tolika da podržavaju premijera Indije, a ne premijera Malezije. Premijer Indije me traži. Premijer Malezije ne želi da mi se učini nepravda. Hinduistički Malezijci, većina njih podržava premijera Indije. Nema dokaza. Interpol kaže nema dokaza. Više vjeruju u Indiju. Više su Indijci nego Malezijci, a ipak uživaju koristi, elhamdulillah”.

Naik već tri godine živi u Maleziji, a indijske vlasti ga optužuju za “govor mržnje.”

IslamBosna.ba

IslamBosna.ba- Pakistanski premijer Imran Kan upozorio je u četvrtak ujutro na mogućnost novog masakra i etničkog čišćenja muslimana u Kašmiru, poput onog koji se dogodio prije 24 godine u Srebrenici.

“Zar će svijet tiho posmatrati još jedan masakr i etničko čišćenje muslimana u Kašmiru okupiranom od Indije poput onog koji se dogodio u Srebrenici?“, upitao se Kan na Twitteru i dodao:

“Želim upozoriti međunarodnu zajednicu da ako dozvoli da se to dogodi, to će imati ozbiljne posljedice i izazvaće reakcije u muslimanskom svijetu koje će pokrenuti radikalizaciju i cikluse nasilja.“

Premijer Pakistana je zacrnio svoju profilnu fotografiju na Twitteru nakon najave svoje vlade da će Dan nezavisnosti Indije smatrati Crnim danom te je optužio premijera Indije, Narenda Modija da ponavlja primjer smrtonosnih nereda u Gudžaratu iz 2002. godine kada je ubijeno više od hiljadu osoba, većinom muslimana. U to vrijeme Modi je bio na čelu vlade provincije Gudžarat.

On je napomenuo da u Kašmiru već 12 dana je uveden policijski sat, poslate su dodatne vojne jedinice na već okupiranu teritoriju kao i siledžije RSS-a (nap. Raštrije Svajamsevak Sang, najveće i najstarije Hindu nacionalističke grupe) te da vlada potpuni prekid komunikacije.

Napetost između dva nuklearna rivala se pojačala nakon kontraverznog poteza Indije kojim je oduzeta ograničena autonomija prelijepe doline.

Stanovnici Kašmira strahuju da je ovaj korak usmjeren na promjenu demografije regije sa muslimanskom većinom i njezinog kulturnog identiteta.

Indija navodi da je prekid komunikacije, hapšenja te raspoređivanje vojske preduzeto kao mjera predostrožnosti kako bi se spriječilo nasilje u regiji.

Indija je Ustavom garantovala Kašmiru kako može u određenim oblastima usvajati i vlastite zakone koji će vrijediti samo na tom području, što je sada ukinuto. Član 370. omogućavao je toj regiji vlastiti ustav, zasebnu zastavu i nezavisnost o svim pitanjima osim vanjskih poslova, odbrane i komunikacija. Posebnim statusom bila je zabranjena kupovina zemljišta za osobe koje nisu iz Kašmira ili Džamua. Isto tako, stanovnici tih pokrajina su bili u prednosti kod zapošljavanja kao učitelji u školama ili u drugim javnim službama. Razlog je u svemu tome bio isti: pokrajinska vlada je strahovala kako bi inače bila preplavljena ljudima iz drugih dijelova Indije što bi onda i promijenilo strukturu stanovništva.

Himalajska regija Kašmira je podijeljena između Indije, Pakistana i Kine, Indija kontroliše oko 45 posto Kašmira, Pakistan oko 35, a Kina 20 posto, dok Pakistan i Indija  tvrde da je regija njihova u potpunosti.

Vijeće sigurnosti UN-a je 1949. godine naložio i održavanje referenduma na Kašmiru gdje bi se stanovnici odlučili kojoj državi žele pripadati – ali takav referendum nije održan sve do današnjih dana uz bezbroj objašnjenja o razlogu. Vijeće sigurnosti nizom rezolucija predviđa da se status Kašmira riješi voljom tamošnjeg naroda i da se ta regija demilitarizira. Takav scenarij zagovara i Pakistan, ali ne i Indija

Otkako je 1947. godine Kašmir podijeljen, dvije zemlje su vodile tri rata, 1948., 1965. i 1971., od kojih su dva bila zbog Kašmira.

Prema nekoliko grupa za ljudska prava od 1989. godine na hiljade osoba je ubijeno u regiji.

IslamBosna.ba

IslamBosna.ba– Duha Bedi’, kćerka vrhovnog vođe Muslimanske braće, Muhammeda Bedi’a, kazala je jučer da njezin 76-godišnji otac spava na podu ćelije u egipatskom zatvoru.

Na svome Facebook profilu, Duha je napisala kako je njezin otac navršio 76 godina te da je 19 godina proveo u zatvoru, kako od državnog udara na predsjednika Muhammeda Mursija tako i tokom vladavine Envera Sadata.

“Ova godina je drugačija”, piše Duha. “Ne mogu ti reći sretan ti rođendan jer ne mogu te vidjeti čak ni kroz stakleni kavez koji zamućuje vid i izobličava zvuk”.

Ona je, također, napisala da su porodici zabranjene posjete, da niko od medija ne prenosi vijesti o njezinom ocu i da ne zna da li je novac koji su mu slali za kupovinu lijekova u zatvoru uopće došao do njega. Porodica ne zna pojedinosti o njegovom zdravstvenom stanju.

Jedine vijesti koje ima o ocu, piše Duha, je da se nalazi ‘zatvoren u samici i da spava na podu prazne ćelije’.

“Nadam se da si zdrav i da ćeš biti slobodan prije nego što se ova godina završi”, piše ona.

Muhammed Bedi’ boluje od nekoliko ozbiljnih zdravstvenih problema.

Duha Bedi’ se, također, ranije žalila da njenom ocu čak nije dozvoljeno da u privatnosti koristi toalet. Čuvari ‘upadaju u ćeliju u bilo kojem trenutku’ kršeći njegovu privatnost, pisala ranije ona.

Bedi’ je istaknuti egipatski akademik rođen 7. augusta 1943. godine, a pridružio se Muslimanskoj braći 1959. godine. Vrhovni vođa, muršid, Muslimanske braće postao je 2010. godine. U Arapskoj naučnoj enciklopediji, koju je izdala jedna od egipatskih vladinih komisija 1999. godine, smatra se jednim od sto najznačajnijih arapskih naučnika.

Nakon vojnog udara, kojim je svrgnut prvi demokratski izabrani predsjednik Muhammed Mursi, Bedi’ je poslat u zatvor, a Muslimanska braća su zabranjena i proglašena terorističkom organizacijom.

Bedi’ se suočava sa optužbama na više od 35 suđenja, prema njegovim advokatima. Do sada su mu dosuđene tri smrtne kazne, ali su presude kasnije ukinute. Godine 2017. osuđen je na sedmu doživotnu kaznu zatvora.

Bedi’ je po struci je veterinarski patolog, a studirao je na više egipatskih univerziteta, otac je četvero djece, tri kćerke i sina Ammara koji je ubijen 14. augusta 2013. godine prilikom demonstracija na trgu Ramzes.

Nedugo nakon dobijanja diplome iz veterinarske medicine 1965.  uhapšen je zbog svojih političkih aktivnosti, zajedno sa vođom Muslimanske braće Sejjidom Kutbom te je osuđen na 15 godina zatvora. Odslužio je devet godina, a tadašnji predsjednik Egipta Enver Sadat pomilovao ga je 1974. godine.

U Braći je imao više administrativnih funkcija, a više puta je služio zatvorsku kaznu zbog svog političkog djelovanja.

 

IslamBosna.ba

 

 

IslamBosna.ba- U septembru 2017. godine, moj babo, istaknuti saudijski muslimanski učenjak reformizma, Selman el-Auda, je objavio na Twitteru bezopasnu poruku za svojih 14 miliona pratilaca u kojoj potiče vladu da okonča diplomatski sukob sa Katarom. Nekoliko sati kasnije, službenici državne sigurnosti su ga odveli iz naše kuće. Sada će vjerovatno biti pogubljen po optužbama među kojima su širenje nereda pozivanjem na ustavnu monarhiju, izazivanje javnog razdora, podsticanje i ‘ismijavanje vladinih postignuća’.

Od hapšenja se nalazi u samici, u kojoj je i danas. Zlostavljan je, vezan lisicama, vezane su mu oči i bačen je u okove unutar ćelije, uskraćivan mu je san i lijekovi do te mjere da su ga nakon pet mjeseci morali odvesti u bolnicu.

Sedamnaestoro članova moje porodice ima zabranu putovanja, moj amidža Halid je uhapšen jer je na Twitteru pisao o hapšenju mog oca, a saudijska ambasada u Washingtonu je od mene tražila da se vratim u Saudijsku Arabiju kako bih ‘obnovio pasoš’, koji je zamrznut.

Godinu dana nakon što su ga odveli, moj babo se pojavio pred ozloglašenim Specijaliziranim krivičnim sudom (SCC). SCC je osnovan 2008. godine s jedinom svrhom progona osumnjičenih za terorizam; ali otada je postao sredstvo za uklanjanje bilo kakvog neslaganja ili aktivizma unutar Kraljevine. To se radi ili ušutkivanjem kritičara svojom zastrašujućom reputacijom ili ušutkivanjem izricanjem smrtne kazne. Optužnice pred SCC-om su često politički motivirane i nebulozne, poput ‘smiješnih’ optužbi protiv mog babe, one bi bile smiješne da posljedice nisu tako ozbiljne.

Član 30. antiterorističkog zakona kriminalizira ‘direktno ili indirektno opisivanje kralja ili prijestolonasljednika bilo kojim opisom koji šteti njihovoj vjeri ili pravdi’ i smatra se terorističkim činom kažnjivim najmanje pet godina zatvora. Zakon dalje označava kao terorizam mnoga prava i aktivnosti zaštićene demokratskim sistemima širom svijeta, poput ‘pritiska na državu da izvrši neko djelo ili da se suzdrži od toga’, a zatim njegov nejasni jezik dozvoljava državi da uhapsi bilo koga pod optužbom za terorizam zbog ‘nanošenja štete interesima, ekonomiji ili nacionalnoj sigurnosti Kraljevine’.

Upravo taj precizni zakon je dozvolio državi  da optuži dvije istaknute aktivistice za prava žena, Ludžejn el-Hatlul i Mejsa el-Amudi, na sudu za terorizam zbog prkošenja zabrani vožnje ženama 2014. godine.

Država vrši pritisak na sudije SCC-a da izreknu najoštrije moguće kazne. U Saudijskoj Arabiji to znači odsjecanje glave ili čak raspeće. Prošle godine šest sudija SCC-a je uhapšeno i saslušano nakon što ishodi predmeta u kojima su predsjedavali nisu ispunili očekivanja generalnog tužioca. U jednom slučaju, sudija koji je oslobodio optuženog kasnije je pritvoren na više mjeseci.

U sklopu ovoga moj babo je trebao izaći na sud 28. jula kako bi saznao hoće li biti pogubljen. On, međutim, nije ni izveden na sud i sve što znamo jeste da je njegovo saslušanje odgođeno za novembar. Sve u ovom slučaju je potpuno ilegalno i nepravedno. Nažalost, moj otac nipošto nije jedini pojedinac koji se suočava sa smrtnom kaznom na osnovu lažnih optužbi, niti je jedini zatvoreni prema kojem se loše postupa.

Mnogi drugi koji čekaju pogubljenje su, također, osuđeni od SCC-a za slične nebulozne, politički motivisane optužbe. Novo izvješće, u kojem sam dao iskaz britanskom advokatu Heleni Kennedy, preporučuje da svima koji trenutno očekuju smrtnu kaznu trebaju odmah objaviti razloge njihove kazne. Mnogi koji su u pritvoru, poput mog oca, su rekli tako nevine i neuvredljive stvari da je jasno da ova slaba vlada ne može podnijeti ni najmanji prijedlog, a kamoli kritiku.

Otkako je 2017. godine u Saudijskoj Arabiji na vlast došao Muhammed bin Selman, izgleda da je došlo do povećanja broja pogubljenja. Godine 2010. potvrđeno je samo 27. Godine 2015 pogubljeno je 158 osoba, od kojih je većina učestvovala u demonstracijama u sklopu Arapskog proljeća nekoliko godina ranije. Ali ove godine već je bilo 134 žrtve, od čega najmanje još 24 očekuje vrlo brzo pogubljenje, uključujući mog babu.

Ovaj veliki broj pogubljenja je dio zajedničkog napora saudijskih vlasti da uguše neslaganje i ućutkaju političke aktiviste i branitelje ljudskih prava. Tačno je da smo ogorčeni. Ali nedavni događaji su pokazali da međunarodno ogorčenje nije dovoljno. Izvješće baronese Kennedy preporučuje da neovisni tim ode u Saudijsku Arabiju kako bi istražio šta se zapravo događa. Moramo se založiti za ovo.

Ako pogube mog babu, bit će to ubistvo pod patronatom države i ne smiju im dozvoliti da im to prođe.

Napisao: Abdullah el-Auda

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba

IslamBosna.ba – Predsjedavajući kuvajtskog parlamenta Merzuk el-Gunejm pozvao je na arapsku, islamsku i međunarodnu akciju kako bi se izvršio pritisak na Izrael nakon što su napali vjernike tokom obilježavanja Kurban- bajrama.

U saopćenju, el-Gunejm je kazao: “Brutalni napadi cionističkih okupacionih snaga na vjernike u dvorištu Mesdžidul-Akse tokom Kurban-bajrama još jednom dokazuje neuspjeh lažnih poziva na mir i praznih projekata sporazuma sa okupacionim entitetom koji poznaje samo logiku ugnjetavanja i sile.

“Sramno je i beščasno ostaviti stanovnike Kudsa i Palestince da se sami suočavaju sa neprijateljem bez podrške i pristalica”, kazao je on.

El-Gunejm je dodao da ‘ustati protiv ovog uzurpatorskog entiteta je vjerska obaveza i dio naše sudbine. On je dodao da ukoliko nam ‘naši vojni uslovi ne idu prilog’ to nas ne sprječava da svakodnevno djelujemo na političkoj i kulturnoj sceni, kao i na sceni ljudskih prava preko arapskih, islamskih i međunarodnih tijela.

El-Gunejm je poznat po svojoj podršci Palestini i osudi napada okupacije na Palestince i sveta mjesta muslimana.  U oktobru 2017. godine on je kazao izraelskoj delegaciji na napusti Konferenciju Interparlamentarne unije (IPU) koja se održavala u Rusiji.

“Izađite iz sale sada ako imate zehru dostojanstva… vi okupatori, ubice djece”, poručio je el-Gunejm.

“Poručujem brutalnom okupatoru, … ako ne nemate stida, onda radite šta hoćete”, dodao je on.

El-Gunejm je kazao da izraelski delegat ‘predstavlja najopasniji oblik terorizma, državni terorizam”.

Nekoliko dana kasnije vratio se u Kuvajt koji ga je dočekao kao heroja, a njegove riječi pohvalio je emir Kuvajta, šejh Sabbah el-Ahmed Džabir es-Sabbah.

Bajram-namaz klanjan je u nedjelju u Mesdžidul-Aksi, ali je uzurpiran upadom izraelskih doseljenika.

“Od ranih jutarnjih sati preko 1.729 jevrejskih doseljenika je u ušlo u zdanje”, kazao je Firas ed-Dibs, glasnogovornik Islamskog vakufa Kudsa.

“Upad doseljenika su podržali izraelski policajci”, kazao je on.

Izraelske okupacione snage su koristile suzavac, gumene metke i palice kako bi rastjerali vjernike i kako bi Jevreji mogli obaviti svoje rituale na tom mjestu.

IslamBosna.ba

IslamBosna.ba– Sena’ Abdu-l-Dževad i njezina kćerka Esma Beltadži su bile na glavnom dijelu trga Rabi’a kada su sigurnosne snage upale na trg. Područje je zahvatio dim, a Sana i Esma su jedva dolazile do daha.

“Brisala sam njezino lice peškirom i pokušavala sam da je smirim. Ona je to isto radila meni”, kaže ‘Sena, prisjećajući se krvoprolića prije šest godina koji je proglašen najgorim masakrom kojeg je počinila država.

‘Sena je mogla osjetiti miris krvi i vidjela je tenkove i buldožere kako ruše kampove i kako sigurnosne snage pale šatore dok su demonstranti bili još unutra. Municija je dolazila sa svih strana.

Tijela demonstranata su padala oko njih, dim je bio toliko gust da se jedva moglo vidjeti. Esma se okrenula svojoj majci i pitala je da li može otići u terensku bolnicu kako bi pomogla ranjenicima.

“Odbila sam”, prisjeća se ‘Sena. “Bojala sam se jakog granatiranja, ali ona je insistirala i ostavila me je i otišla da pomaže ranjenicima. Nije mogla da podnese da gleda a da ne pomogne”.

Nakon nekoliko minuta ‘Sena je pozvala kćerku da provjeri da li je dobro, ali tad su vlasti prekinule sve komunikacijske mreže i linije su ugašene.

Nakon što je Esma poljubila na rastanku svoga majku, nije stigla do terenske bolnice u koju su je ostatak puta prenijeli drugi demonstranti. Od ranog jutra povrijeđeni demonstranti su pristizali u terensku bolnicu i do 15 sati jedva da je ostalo bilo kakvih lijekova.

“Vidjela sam je u bolnici dok je umirala, krvarila je. Nisu joj mogli pomoći jer nisu imali više lijekova. Onda su je odveli na gornji sprat bolnice i nakon jednog sata jakih bolova je umrla”.

Do 17 sati pucnjava nije prestajala. Esmina trojica braće su uvidjela da nemaju drugog izbora nego da prokrijumčare tijelo svoje sestre sa trga. Njihov strah da će njezino tijelo biti spaljeno kako bi se prikrio zločin bio je opravdan, kasnije su sigurnosne snage zapalile bolnicu i ko god nije uspio da izađe bio je spaljen, mrtav ili živ.

Umotali su je u deku i pokušali su da pobjegnu sa stražnje strane bolnice, ali na njih je odmah pucano iz oklopnog vozila. Povukli su se da bi kasnije ponovo pokušali ali snajper je pucao u Esmino tijelo i ona je ispala iz njihovih ruku. Onda je tenk prešao preko nje i smrskao joj lobanju.

Kada su je na kraju izveli s trga, njezina braća su obišla 15 različitih bolnica ali svaka je odbila da je uzme u svoju mrtvačnicu. “Dobili su naređenje da odbiju bilo kojeg povrijeđenog ili leševe”, prisjeća se ‘Sena.

Iako su bolnice oko trga bile opremljene da liječe ranjene, vlasti su blokirale ulaz vozilima hitne pomoći, a apotekama je naređeno da ne isporučuju lijekove. “Na kraju, nakon mnogo moljenja, su j eprimili u mrtvačnicu univerziteta na kojem je radio njezin babo”.

Muhammed Beltadži, generalni sekretar Muslimanske braće, doktor i Esmin babo, uspio je preživjeti tog dana. Usred velikog nereda koji je uslijedio nakon masakra, Beltadži se skrivao ali je nakon dvije sedmice uhvaćen u Gizi i optužen za poticanje nasilja. Godine 2018. je osuđen na smrt na masovnom suđenju zajedno sa 739 osoba.

Četiri mjeseca nakon hapšenja njegovog oca, njihov najstariji sin, Ense, je uhapšen kao i njihov najmlađi sin, Halid, koji je imao samo 16 godina. Halid je kasnije oslobođen, a četiri ipo godine kasnije Enes je oslobođen krivice, ali umjesto da bude oslobođen Enes je prisilno nestao.

Vlasti su pokrenule slučaj protiv ‘Sene i zabranili su joj da posjećuje svog muža i dvojicu sinova. Na kraj je odlučila da napusti zemlju kako bi zaštitila ostatak porodice i nastanila se u Turskoj gdje sada živi sa Halidom.

“Osvetili su se svakom članu porodice, ubistvom ili hapšenjem. Šta je moja porodica uradila da zasluži ovakvo mučenje?”, pita se ‘Sena. “Imali smo lijep i sretan život pun ljubavi, razumijevanja i sklada. Uništili su našu porodicu i rasparčali je na dijelove”.

‘Sena opisuje svoj život prije masakra na Rab’i kao ‘pun radosti i sreće’. I roditelji i djeca su se nastojali postići izvrsnost u svakom aspektu života, kaže ona. Njezina djeca su željela da ugode svojim roditeljima i doprinesu svojoj zemlji.

Sada ‘Sena živi u egzilu, čeznući za domovinom i daleko od svog sina i muža, a čak ne može posjetiti ni kćerkin mezar. Vlasti su oduzele svu imovinu porodice i uništile su privatnu kliniku koju je osnovao njezin muž. Sada, kaže ona, tu je tuga i žalost.

“Uništili su budućnost moje porodice i na hiljade egipatskih porodica koje proživljavaju nepravdu poput nas”.
“Moj suprug se nije slagao s režimom i bio je član egipatskog parlamenta. Branio je prava svih Egipćana, koja su im uskraćena, sve dok nije kažnjen zbog svoje političke opozicije i sada svi plaćamo cijenu”.

Iako je platila svojim životom, Esma je nakon smrti postala međunarodni simbol otpora. “Naravno, bojim se za svog muža i sina, ali Esma nas je sve naučila da imamo slobodnu volju i odlučnost i da imamo prava koja moramo postići, bez obzira koliko je potrebno vremena”.

IslamBosna.ba

IslamBosna.ba- Abdullah Mursi, sin rahmetli egipatskog predsjednika  hafiza dr. Muhammeda Mursija, mjesec dana od preseljenja na Ahiret njegovog babe, objavio je fotografiju sa svojom majkom Nedžlom, suprugom rahmetli predsjednika Mursija, gdje joj je uputio emotivne riječi svoje ljubavi, pohvale i zahvalnosti.

Ujedno ovo je i prvo javno pojavljivanje Nedžle u javnosti nakon preseljenja na Ahiret njezinog supruga.

Abdullah piše: “Moja voljena, strpljiva, čvrsta majko, ti koja imaš časnu prošlost borbe, ne znam odakle da počnem… Moje riječi ne mogu opisati moju ljubav prema tebi, također, ne mogu ti opisati moju zahvalnost za sve što si uradila u životu. Ti nisi kao ostale žene na ovoj planeti, o ti radosti moga oka, cvijetu mog života i dijamantu mog srca. Poklonila si mi ljubav i nježnost, koja je dovoljne za čitavu planetu, zar ne znaš?

Ti si uvijek bila i majka i otac, ti si majka, prijateljica, sestra, odgajateljica, ti si uzor, toplog zagrljaja koji se nikada ne mijenja i molim Allaha da mi podari suprugu poput tebe, ali,  znam i da tragam za njom na čitavoj planeti ne mogu je naći kao što si ti ili tebi sličnu. Ti si bila i ostala najveća očeva radost, bila si mu najveća podrška u životu i jedan od razloga njegovog uspjeha. Allahu mu se smilovao, istinu je kazao kada je kazao da si ti njegovo najveće lično postignuće u životu.

Hvala ti, Allahu, Gospodaru moj, što si me učinio sinom Muhammeda Mursija i Nedžle. Uzimam Allaha za svjedoka da te nikada nisam vidio da upadaš u sumnju ili razočarenje uprkos iskušenjima koja sam vidio, znam te kao zadovoljnu, snažnu i izvor postojanosti i strpljenja za sve one oko tebe.

Učila si me i odgajala da je dunjaluk kuća iskušenja i poteškoća zarad ahiretske kuće, kuće nagrade, vječnosti i užitka. Molim Allaha da bude tobom zadovoljan i da ti budeš zadovoljna samnom, da tvom srcu podari snagu i sačuva te, moja majko. Molim Ga da ti podari blagoslov u životu i zdravlju i da od mene ne vidiš ništa loše i neprijatno, molim Ga da te nagradi.

Volim te, majko moja, tvoje prisustvo je svjetlo koje me obasipa, a tvoj glas je melodija koja odzvanja u mome biću, kad te čujem osjetim da je čitav dunjaluk moj. Majko moja, ti si moja želja, moje utočište, moja vjera, moj svijet. Ti si čitav život.

Budi uvijek zadovoljna samnom, majko!”

IslamBosna.ba

IslamBosna.ba – Izraelska okupatorska vojska je jutros objavila da je pronašla tijelo jednog njenog vojnika u blizini jednog jevrejskog naselja na jugu okupirane Zapadne obale.

Portparol okupatorske vojske je kazao jutros da vojska još nije obavijestila porodicu poginulog vojnika, da je trenutno istraga o ubistvu i da su veliki broj pripadnika okupatorske vojske prisutna na licu mjesta.

On je u statusu na Twitteru kazao da je tijelo vojnika nađeno između dva naselja i da je u pitanju “teroristički napad” jer se na tijelu nalaze ubodne rane. Prvi rezultati istrage ukazuju da vojnik nije ubijen na mjestu gdje je nađeno tijelo, najvjerovatnije je ubijen i kasnije bačen pored puta u blizini jevrejskog naselja.

Izraelski mediji su objavili da su palestinski borci uspjeli zarobiti izraelskog vojnika, a također ističu da je “teroristička ćelija je izvršila napad i da se pretpostavlja da je ovo bio pokušaj otmice.”

Vojnik nije bio u službi i bio je student vjerskog fakulteta. Priključio se vojsci tokom studija.

IslamBosna.ba

Draga braćo i sestre,

kada dajemo sadaku, mi je dajemo Allahu, s.v.t., pa nemojte davati najjeftinji poklon koji možete pronaći samo zato što je jeftin.

Ako sve što možete priuštiti jeste to najjeftinije, onda će vas Allah, s.v.t., neizmjerno nagraditi jer Allah, s.v.t., je pravedan, velikodušan i sudi prema vašim mogućnostima.

Ali, tebarekAllah, ako trošite na stotine na cipele, stotine na obroke, stotine na torbe i ostale modne dodatke, hiljade na automobile, čamce i odmore jer vas je Allah, s.v.t., počastio velikim imetkom onda tražite najbolje kada je riječ o sadaki i udijelite više od pukog minimuma.

Pomozite siromasima kao da ste u njihovoj situaciji.

To dovodi do blagodati i povećanja vašeg imetka.

Ebu Hurejra, r.a., veli da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko podijeli sadaku od halal-zarade – jer Allah prima samo halal – koliko pola hurme, Allah će je prihvatiti Svojom desnicom i povećavat će je njenom vlasniku, kao što neko od vas goji ždrijebe, sve dok ne postane koliko brdo. (Muttefekun alejhi)

Nemoj zaboraviti da podijeliš hair!

Napisao: Nassim Abdi

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba

IslamBosna.ba – Savjetodavna skupština (šura) pokreta en-Nahda donijela je odluku da kandiduje Abdulfettaha Moroa za predsjedničkog kandidata na predsjedničkim izborima u Tunisu u septembru ove godine.

Ali el-Bu’rid, jedan od visokih zvaničnika pokreta en-Nahda je izjavio: “Predsjednik ovog pokreta (op. aut. Rašid el-Ganuši) je predložio šejha Abdulfettaha Moroa za kandidata na predsjedničkim izborima. Za taj prijedlog je glasalo 98 od 100 članova Skupštine.” On je dodao da će šejh Moro predati svoju kandidaturu u petak, dan prije isteka roka za kandidovanje.

Pokret en-Nahda u Tunisu do sada nije kandidovala predsjedničkog kandidata, a u aktuelnom sazivu tuniškog Parlamenta ima 68 zastupnika.

Abdulfettah Moro je rođen 1948. godine u Tunisu, advokat, političar i istaknuti funkcioner islamskog pokreta en-Nahda, bio je i zamjenik predsjednika Parlamenta.

IslamBosna.ba