alt

Sva hvala i zahvala pripada Allahu dž.š.(dželle še’nuhu) i neka je salavat i selam na našeg dragog Poslanika Muhammeda s.a.v.s. (sallallahu alejhi we sellem), na njegovu časnu porodicu i na sve njegove sljedbenike do Dana sudnjega.

Islamska braćo !

Neka Vas Allah nagradi što ste se odazvali našem pozivu da prisustvujete prvom predavanju u seriji predavanja iz oblasti hadisa Muhammeda s.a.v.s., koja će se održavati svakog četvrtka nakon podne-namaza u Centralnoj džamiji u Bužimu. Iskreno se nadamo da ćete biti stalni slušalac ovih predavanja i da ćete se, ako Bog da, okoristiti njima.

Tako se mnogo riječi koristi, a da se njihovo pravo značenje često i ne zna. Termini sunnet i hadis su dvije riječi koje su postale riječi naše svakodnevnice. O­ne se u hadiskoj literaturi koriste kao sinonimi, iako termin sunnet ima općenitije značenje.

Hadis u arapskom jeziku znači vijest i govor uopće. U hadiskoj nauci riječ hadis ima stručno značenje. Tamo hadis znači “ono što je Muhammed s.a.v.s. rekao, uradio ili vidio da neko radi te to svojom šutnjom odobrio i dotičnog opomenuo.”U hadis spadaju i o­ne vijesti koje govore o osobinama i svojstvima Muhammeda s.a.v.s..

Sunnet u arapskom jeziku znači postupak i način vladanja. Kao vjerski termin sunnet označava postupak Muhammeda s.a.v.s. kao i njegov način vladanja. Sunnet nekad označava sve hadise Muhammeda s.a.v.s., pa se kaže da je prvi izvor šerijatskog prava Kur’an a.?. (azimu še’nuhu), a drugi je Sunnet. Sunnet u fikhu označava o­no što je Muhammed s.a.v.s. preporučio da se čini i ne spada u kategoriju farza ili vadžiba.

Čitajući islamsku literaturu često se susrećemo sa terminima kojima baš i ne znamo pravo značenje. Neki termini su:

metn- sami tekst hadisa

sened- lanac ljudi koji su hadis prenosili jedan od drugog sve dok taj hadis nije bio zabilježen u pismenoj formi

ravija- osoba koja prenosi hadis i tako čini osnovnu komponentu seneda (lanca prenosilaca)

Sened je vrlo važan dio hadisa jer se na temelju njegove spojenosti i osobina ravije ocjenjuje stepen vjerodostojnosti hadisa.

Najosnovnija podjela hadisa jeste na tri grupe: sahih, hasen i daif.

Sahih hadisi su o­ni hadisi čiji je lanac prenosilaca (sened) sastavljen od poštenih i sigurnih ljudi, u sebi nema nikakve skrivene mane i ne protivi se sebi jačem hadisu.

Hasen hadis je sličan sahih hadisu, ali je razlika u tome da prenosioci hasen hadisa nisu toliko na glasu po svome poštenju, pravednosti, pobožnosti isl. kao o­ni koji čine sened sahih hadisa.

Sahih i hasen hadisi služe kao vjerski argument i na temelju njih se mogu dokazivati vjerska pitanja.

Daif hadisi su o­ni hadisi kojima nedostaje jedan ili više uvijeta koji se traže kod sahih ili hasen hadisa. Ovi hadisi ne mogu služiti kao argument u stvarima vjere.

NAJVAŽNIJE ZBIRKE HADISA I NJIHOVI AUTORI

1.Buhari – Sahih

2.Muslim – Sahih

3.Ahmed ibn Hanbel – Musned

4.Ebu Davud – Sunen

5.Tirmizi – Džami’

6.Nesai – Džemi’

7.Ibn Madže – Sunen

Dva najčuvenija djela iz oblasti hadisa su svakako Sahihi Buharija i Muslima. Mi ćemo, ako Bog da, u našim predavanjima oslanjati se na Muslimovu zbirku hadisa i to sa komentarom od imama Nevevija ( najvećeg komentatora Muslimovog Sahiha).

NAPOMENA: Tekst napisao Sabahuddin Sijamhodžić

Leave a Reply

*

captcha *