Pojam održivi razvoj toliko se često koristi u posljednjem desetljeću da polahko postaje fraza. Tako Jonathon Porritt (predsjedavajući Komisije za održivi razvoj Velike Britanije) primjećuje: „Ako bi zasadili drvo svaki put kad govorimo o održivom razvoju ne bi bilo nikakvih problema“.

Ali ove njegove riječi lično shvatam više kao napomenu da svaki pojedinac može mnogo doprinijeti razvoju društva na jedan pozitivan način i da aktivnosti koje bi doprinijele svijesti drugih svakako nisu samo fraza ili puko potvrđivanje.

Šta je održivi razvoj?

Najznačajnija definicija (pored mnogih dugih) održivog razvoja a ujedno i najlakša za shvatiti jeste ona koju je dao Lester Brown (Lester Braun) i glasi: "Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, a istovremeno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe".

Kad je riječ o održivom razvoju, termini koji se najviše spominju su: voda, zemlja, zrak, itd.
Na prvi pogled – sve ono što nam je Bogom dato. S druge strane imamo zagađenost, prekomjerne količine emitovanog ugljičnog dioksida, legalna i ilegalna sječa šume, otvaranje novih rudnika i neadekvatno zatvaranje starih, nepojmljivo velika proizvodnja smeća itd, itd – ili sve ono što nam je čovjekom dato.

Ko je odgovoran?

Zanimljivo je da najrazvijenije zemlje prednjače u produciranju različitih vrsta zagađenosti, a što je samo jedan od pokazatelja svijesti ljudi koji vode politiku svjetske ekonomije i istovremeno njihovog shvatanja gore pomenutih elemenata: zraka, vode, zemlje…

Ukoliko mi nešto ne poduzmemo, teško da će to uraditi ljudi kojima je ključna riječ „prevlast“ ili „vodeća ekonomska sila“, koji na prvo mjesto stavljaju isključivo vojnu nadmoć i ekonomski rast,  a bez shvatanja temeljnih životnih vrijednosti; socijalnog života, ravnopravnog korištenja prirodnih bogatstava  ili ne daj Bože života na Drugom svijetu, polaganja računa, uslova za dalji napredak kada je u pitanju vjerski ili duhovni život ili život jednog prosječnog čovjeka, itd.

Koliko će trebati vremena da vodeće svjetske sile preuzmu odgovornost za zagađivanje NAŠEG prostora, naše atmosfere, naše zemlje, naše vode?

Gdje smo mi tu?

Jedan od pokazatelja potrebe za zainteresovanošću i djelovanjem svakog muslimana po pitanju okoliša mogao bi da bude hadis:

"Koji god musliman zasadi drvo ili posije neku biljku, pa njihove plodove budu jele ptice, ljudi ili životinje, to će mu se računati kao sadaka." (Hadis, Buharija 111:513)

Dopustit ćemo sebi sljedeći zaključak: čovjek, zemlja, biljka, plodovi, životinje…  – dobro djelo i svi zadovoljni, a ima svega i za sljedeću godinu.

Prepoznatljivo je i postojanje svijesti o povezanosti svih živih bića i uzročno posljedične veze između onoga što jeste i onoga što će to proizvesti kao posljedicu – tj. prepoznatljiva je svijest o ukazanom povjerenju koje nazivamo emanet: čovjek je taj koji se koristi resursima planete zemlje, bilo da su oni sadržani u vodi, zraku, zemlji; a svako prekomjerno, neadekvatno ili nepotrebno korištenje dovodi do manjkavosti onoga koji koristi.

Sve životinje koje po Zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete, svjetovi su poput vas. (Kur’an, 6:38).

Stvaranje nebesa i Zemlje je sigurno veće nego stvaranje roda ljudskog, ali većina ljudi ne zna. (Kur’an, 40:57).

U prvom citiranom ajetu je stavljen značaj na životinjski svijet i njegove potrebe kao svijeta za sebe kada je u pitanju raspolaganje zemaljskim dobrima.U drugom citiranom ajetu se daje primat težini stvaranja nebesa i Zemlje u odnosu na ljudski rod ili to možemo shvatiti kao težinu datog emaneta onima koji su ga preuzeli.

A kakav je grijeh zloupotreba emaneta? Ili grijeh za nemarnost po pitanju emaneta?

……………….

Jeste li znali? Za čitanje teksta „Održivi razvoj u svijetu islama“ trebalo Vam je nešto više od  jednog minuta. Tokom jednog minuta: desi se emitovanje ugljen-dioksida u ukupnoj količini od 38.000 tona; ljudi unište 3,5 kvadratnih kilometara šume; proizvedemo preko 15.000 tona smeća; 90 novih automobila dodatno optereti našu životnu sredinu; oko 60.000 tona zemlje biva naplavljeno; broj stanovnika na zemlji se poveća za 165; skoro jedan kvadratni kilometar prirodnih površina se izgubi gradnjom ili ograđivanjem; oko 40 ljudi umire od gladi." (izvor statistike: http://www.dadalos.org)
 

Leave a Reply

*

captcha *