IslamBosna.ba- Majke često kažu da ih nije briga da li imaju kćerku ili sina, ali njihovo majčino mlijeko kaže drugačije.
“Majke proizvode različite biološke recepte za sinove i kćeri”, kaže Katie Hinde, evolucijski biolog na Harvard univerzitetu.

Istraživanja na ljudima, majmunima i drugih sisarima su pokazala da postoje različite razlike u sadržaju i količini proizvedenog mlijeka.
Jedna od najčešćih tema- bebe dječaci često dobijaju mlijeko koje je bogatije mastima ili proteinima, time i energijom, dok bebe djevojčice često dobiju više mlijeka.
Postoji mnogo teorija zbog čega se ovo događa, kazala je Hinde.

Istraživači na Michigan univerzitetu i drugih insititucijama su otkrili da među 72 dvije majke naseljene u ruralnim oblastima Kenije, majke koje imaju sinove obično imaju bogatije mlijeko (2,8 posto masti kod sinova za razliku od 0,6 posto kod kćeri).

Rezus majmuni, naprimjer, više proizvode kalcija u mlijeku kako bi nahranile kćerke koje naslijeđuju socijalni status od svojih majki.
“To bi možda moglo biti zbog toga što to omogućuje majkama da daju kćerkama više mlijeka kako bi mogle ubrzati njihov razvoj i što im omogućuje da počnu s reprodukcijom u ranoj dobi”, kaze Hinde.

Ona pojašnjava da također kosti ženki majmuna brže sazrijevaju nego kod mužjaka, sugerirajući da je potreban veći protok ovog minerala za jačanje kostiju. Također kosti kod djevojčica brže sazrijevaju nego kod dječaka, ali slična istraživanja kalcija u ljudskom majčinom mlijeku nisu napravljena, kaže Hinde.

Muškarcima nije potrebno da brzo dosegnu polnu zrelost poput ženki jer jedino ograničenje koje oni imaju prilikom reprodukcije je koliko zapravo ženki mogu osvojiti.
Ženke se također duže doje od muških mladunčadi koji više vremena provode igrajući se te im je potrebnije energetski gušće mlijeko.
Još uvijek nije jasno zašto žene čovjeka proizvode drugačije mlijeko za svoje bebe, kaže Hinde.
Međutim, postoje dokazi da je to već određeno dok je beba još uvijek u materici.
Hinde je objavila istraživanje koje pokazuje da pol fetusa utječe na proizvodnju mlijeka kod krava dugo nakon što se odvoje od svojih teladi (obično nekoliko sati nakon rođenja).
Proučavanje 1,49 miliona krava je utvrdilo da tokom razdoblja od 305 dana laktacije one proizvedu u prosjeku 445 kilograma više mlijeka kada imaju žensku telad nego kad imaju bikove.
Također je otkriveno da nema razlike u sadržaju proteina ili masti u mlijeku junica od bikova.
“Još puno toga ostaje neshvaćeno o tome kako majčino mlijeko utječe na razvoj dojenčadi kod ljudi”, kaže Hinde.

“Da znamo više pomoglo bi nam da poboljšamo mliječnu formulu za bebe koje se prodaju majkama koje ne mogu ili ne žele dojiti svoje bebe”, kazala je ona.
“Dok su prehrambeni aspekti mlijeka u određenoj mjeri replicirani u formuli, imuno faktori i ljekovitost mlijeka ipak nisu kao ni hormonani signali”, kaze ona.
Mlijeko također može utjecati na temperament djeteta. Istraživanja Hinde pokazuju da majke koje proizvode mlijeko sa većim razinama kortizola imaju djecu koja brže dobijaju na težini, koja su nervoznija i manje samopouzdana.
“Ovo nas navodi na sumnju da mliječni kortizol programira ‘jeftinje dijete’ koje je nervoznije i manje samopouzdano”, kaže ona.
Prisustvo kortizola je najbolji pokazatelj koliko je puta majka rađala. Što majka ima manje potomaka to je veća koncentracija kortizola. Nakon svakog djeteta, sposobnost mliječnih žlijezda za prozvode više mlijeka se poboljšava.

“Mi mislimo da je važno, a nije, napraviti različite dezodoranse za muškarce i žene, a ipak imamo isti pristup formuli kao da dječaci i djevojčice imaju jednake razvojne prioritete”, kazala je Hinde.

IslamBosna.ba