Ljekari u Bosni i Hercegovini ne prijavljuju neželjene efekte na lijekove! Broj prijavljenih slučajeva u posljednjih pet godina je toliko mali da se i ne objavljuje javno. Po tome je naša zemlja jedinstvena u svijetu. Na osnovu ove statistike moglo bi se zaključiti da pacijenti u BiH savršeno podnose lijekove bez ijednog neželjenog efekta. Takvu su sliku stvorili ljekari zanemarujući svoju zakonsku obavezu da prijave svaki neželjeni efekat na lijek.

BiH mimo svijeta

Svjetlana Loga-Zec iz Centra za lijekove u Sarajevu potvrdila je za Žurnal da naša država nema statistiku neželjenih efekata na lijekove u upotrebi.

– Radi se o svega nekoliko prijavljenih slučajeva u nekoliko godina – kaže Loga-Zec.

Ovaj centar dobija izvještaje o neželjenim efektima dok su u testnoj fazi, ali jednom kada lijekovi odu sa apotekarskih polica u upotrebu niko više sa sigurnošću ne može reći kako oni djeluju na Bosance i Hercegovce.

Loga-Zec smatra da ljekari svjesno izbjegavaju prijaviti efekte.

– Ljekari ne prijavljuju efekte jer misle da su oni pogriješili terapiju – smatra Loga-Zec.

Fahrudin Kulenović, predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo, vjeruje da ljekari imaju druge razloge zbog kojih ne prijavljuju neželjene efekte.

– Sumnjam da ima straha od pogrešne terapije – kaže Kulenović uvjeren da se radi o neinformiranosti ljekara i nedostatku vremena a ne zaštiti farmaceutskih kompanija: Korupcionarstvo dolazi u obzir da se pogura neki lijek ali ljekar sigurno neće štititi lijek ako je on štetan. Ne vjerujem ni da farmaceutske kompanije imaju fondove za tako nešto.

Gordana Zekić iz odjela za farmakovigilansu odnosno praćenje neželjenih efekata u domaćoj farmaceutskoj kompaniji Farmavita, zahvaljujući podacima iz razmjene sa drugim zemljama, odlično zna kako određeni lijek djeluje na Parižane, Njujorčane ili stanovnike Pekinga ali ne i Sarajeva.

– Cilj farmakovigilanse je da se uveže cijeli svijet – kaže Zekićeva i objašnjava da naša zemlja još nije član svjetske mreže za praćenje neželjenih efekata: Mi pratimo svjetske trendove ali bi bilo dobro da dobijemo što više informacija sa terena iz BiH.

Medicinski fenomen

Iz Kliničkog centra u Banjoj Luci Zurnal.info je dobio odgovor da ljekari ovog centra redovno prijavljuju neželjene efekte državnoj Agenciji za lijekove.

– U Agenciji za lijekove broj prijava je mali iz razloga što je i broj nus pojava mali – kažu iz Kliničkog centra.

Kulenović je ljekar sa dugogodišnjom praksom koji je u našem razgovoru kao prvi razlog nepostojanja neželjenih efekata kod pacijenata u BiH naveo to što efekata možda ni nema.

– Prvi razlog bi mogao biti da nema efekata ali to jednostavno ne može biti. Možemo samo imati manji broj od drugih zemalja – objašnjava Kulenović.

U zemljama okruženja ove su godine agencije za lijekove javno upozorile ljekare zbog malog broja prijavljenih neželjenih efekata. U Crnoj Gori je u posljednje dvije godine prijavljeno 110 efekata a trebalo bi ih biti oko 125 godišnje, na osnovu procjene Svjetske zdravstvene organizacije. U susjednoj Hrvatskoj gdje broj stanovnika nije značajno veći nego u BiH, prošle je godine registrovano 1338 neželjenih efekata na lijekove. U Srbiji su se alarmi upalili nakon “samo” 781 slučaja u prošloj godini. U BiH broj nije ni objavljen pa nije ni bilo reakcije na jednocifren broj prijavljenih neželjenih efekata u toku godine!

Šute li pacijenti

Zbog nemara naših ljekara najviše ispaštaju pacijenti, objašnjava Zekićeva.

– Najveću korist od prijavljivanja neželjenih efekata bi imali pacijenti. Pomoglo bi i pacijentima i nama da znamo sve o našem lijeku. Ako bismo dobili nova saznanja o efektima onda bismo ih mogli dodati na uputstvo o lijeku – objašnjava Zekićeva.

Novi Zakon o lijekovima na državnom nivou jasno kaže da ljekar treba da prijavi svaku reakciju na lijek, bila ona poznata od ranije ili ne, čak i one koje se očekuju i navedene su u uputstvu. Naši sagovornici objašnjavaju da su neželjeni efekti na lijek neizbježni ali se njihovim praćenjem efekti mogu ublažiti i smanjiti. Agencija za lijekove može lijek povući iz upotrebe ukoliko se pokaže da izaziva previše neželjenih efekata.

Istraživanje Žurnala pokazalo je da isključivu krivicu snose ljekari. Oni bi, kaže uputstvo o neželjenim efektima, morali pitati pacijenta kako podnosi lijek i prije nego što to pacijenti sami urade. Kulenović iz iskustva kaže da pacijenti u BiH ne kriju neželjene efekte.

– Naši pacijenti nisu spremni šutjeti. Ako nešto primijete ljudi se odmah žale – kaže Kulenović.

U Mostaru je nedavno otvoren novi centar za neželjene efekte ali još uvijek ne radi u punom kapacitetu. Ukoliko se ljekari ne motivišu da prijavljuju neželjene efekte centar neće ni imati posla, smatraju sagovornici Žurnala.

– U Centar za lijekove zaprimili vrlo mali broj nuspojava koje su prijavljivali zdravstveni radnici. Razlog tome je vjerovatno nedovoljna afirmacija ovog područja, pa bi sa tim u vezi trebalo provesti i širu edukaciju kao i podizanje svijesti o značaju prijavljivanja nuspojava lijekova – objašnjava Loga-Zec.

Kulenović smatra da bi ministri zdravstva trebali “narediti” ljekarima da prijavljuju efekte.

– To opterećenje neće obradovati ljekare – smatra Kulenović.

Zurnal.info

Leave a Reply

*

captcha *