Naime, kada bi se ponovila katastrofalna erupcija vulkana Laki iz 1783. godine, došlo bi do velike promjene kvalitete zraka koja bi zagorčala, ali i okončala, život dobrog dijela stanovništva Europe. Stručnjaci su izradili model erupcije koja bi trajala osam mjeseci, i procijenili putanje aerosola i njihovu koncentraciju nad Europom. Riječ je o mikročesticama koje izazivaju ošteć‡enja pluć‡a i optereć‡uju srce.

Znanstvenici su izračunali kako bi se na Islandu i u sjevernoj Europi koncentracija aerosola poveć‡ala za 120 posto, a u južnoj nekih 60 posto. Zbog posljedica koje izazivaju aerosoli, već‡ u prvoj godini bi umrlo 140.000 ljudi, procjenjuje se u istraživanju objavljenom u časopisu PNAS.

Nasreću, erupcije predviđ‘ene jačine prilično su rijetke, a u posljednjih 1150 godina zabilježene se četiri takvih razmjera. Posljednja takva bila je erupcija Lakija 1783. godine, koja je usmrtila najmanje petinu ljudi na Islandu, a šteta koja je nanijeta poljoprivredi posredno je izazvala glad od koje je preminuo još već‡i broj ljudi.

(indexhr)

Leave a Reply

*

captcha *