ForumIslamBosnaTražiKontaktŠuraLoginRegistruj se

Privatni kutak

IB - Dućan:

Zadnji tekstovi:

Podrži IB:

Zadnji postovi:

Poruke dana
Aferim dana:
Bezze dana:


Statistika
Poruka: 617246
Tema: 65154
Članova: 56919
Najnoviji član: Lopaniya


Popularno

+  IslamBosna Forum
|-+  Forum na bosanskom jeziku
| |-+  Zanimanja i hobiji (Moderator: Rancher)
| | |-+  Voćarstvo - kalemljenje i sadnja voća
0 Članova i 1 Gost citaju ovu temu. « prethodno sljedeće »
Stranica: 1 [2] 3 4 ... 24 Idi dolje Printaj
Tema: Voćarstvo - kalemljenje i sadnja voća  (Čitanja 238628 puta)
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #15 u: Februar 09, 2009, 13:15:20 »



mashaAllah brate, Allah te nagradio  bra. orah nisam bas posadio previse blizu. ima sigurno 15ak metara izmedju njega i vikendice. mislim da mene nisu odvracali ni zbog korijena niti zbog tog hlada, vec zbog sujevjerja Smiley
imam jos jedno pitanje. po tom ranchu imam dosta mladih divljih visnji/tresnji. mogu li na njih nakalemiti recimo dud?

Da bi se voćka "primila", mora podloga biti "kompatibilna" sa "fidemom" ili kalemom. E sad je malo teže znati, koje dvije vrste voća su srodne i dozvoljavaju "ukrštanje". Najbolje je, probati praktično, pa šta bude. Grin Recimo, ja sam pokušavao kalemiti pitomi lješnjak na divlji i nije mi uspjelo (iako ima logike da su srodni i "kompatibilni" Smiley), međutim, uspjelo mi je recimo, da okalemim krušku na jabuku i obrnuto, krušku i mušmulu na obični bijeli trn (glog), mušmulu na krušku, mušmulu na dunju, zatim, kajsiju i breskvu na šljivu i rezdeliju, višnju na trešnju i obratno, itd.
Na divlju trešnju/višnju, (koliko znam), možeš okalemiti razne sorte pitome višnje, trešnje i hrušća.
Ali ne smeta, da malo ekseperimentišeš i da pokušaš nakalemeti i dud na jednu dvije, višnjice, probe radi.
Probaj još, dud na podlogu divlje dunje, šljive ili rezdelije, ako ih nađeš.
Ko zna, možda i uspiješ.   Smiley Selam!


*
1
*
0
Logged
Rancher
*
Oflajn
Muško
4177
Vidi Profil
« Odgovori #16 u: Februar 09, 2009, 14:25:27 »



mashaAllah brate, Allah te nagradio  bra. orah nisam bas posadio previse blizu. ima sigurno 15ak metara izmedju njega i vikendice. mislim da mene nisu odvracali ni zbog korijena niti zbog tog hlada, vec zbog sujevjerja Smiley
imam jos jedno pitanje. po tom ranchu imam dosta mladih divljih visnji/tresnji. mogu li na njih nakalemiti recimo dud?

Da bi se voćka "primila", mora podloga biti "kompatibilna" sa "fidemom" ili kalemom. E sad je malo teže znati, koje dvije vrste voća su srodne i dozvoljavaju "ukrštanje". Najbolje je, probati praktično, pa šta bude. Grin Recimo, ja sam pokušavao kalemiti pitomi lješnjak na divlji i nije mi uspjelo (iako ima logike da su srodni i "kompatibilni" Smiley), međutim, uspjelo mi je recimo, da okalemim krušku na jabuku i obrnuto, krušku i mušmulu na obični bijeli trn (glog), mušmulu na krušku, mušmulu na dunju, zatim, kajsiju i breskvu na šljivu i rezdeliju, višnju na trešnju i obratno, itd.
Na divlju trešnju/višnju, (koliko znam), možeš okalemiti razne sorte pitome višnje, trešnje i hrušća.
Ali ne smeta, da malo ekseperimentišeš i da pokušaš nakalemeti i dud na jednu dvije, višnjice, probe radi.
Probaj još, dud na podlogu divlje dunje, šljive ili rezdelije, ako ih nađeš.
Ko zna, možda i uspiješ.   Smiley Selam!

eh valja tebi brate sada meni na ranch doci Smiley. imam mali milion pitanja, a ne bih da te ganjavim na ovom topicu, i tako dosadjujem i drugim vocarima:). ipak, pitao bih te jos jednu stvar. s mojim ranchom granici jedan vocnjak. taj srbin se negdje ispalio nakon rata i niko taj vocnjak ne odrzava (dakle najmanje 15ak godina). uglavnom su u pitanju jabuke i sljive, ima i par dunja. indirektno sam stupio u kontakt s tom osobom i mozda prispojim taj vocnjak svom ranchu:). eh sada, sta cu ja s tim vocnjakom? vocke su povelike, ali se "raspadaju". ali ipak radjaju. steta sto propada to voce... ima li nacina da se te vocke malo dotjeraju, skresu ili sta vec. ili da ih pocupam i nove posadim?
*
0
*
0
Logged

Sabur.
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #17 u: Februar 09, 2009, 15:39:56 »


eh valja tebi brate sada meni na ranch doci Smiley. imam mali milion pitanja, a ne bih da te ganjavim na ovom topicu, i tako dosadjujem i drugim vocarima:). ipak, pitao bih te jos jednu stvar. s mojim ranchom granici jedan vocnjak. taj srbin se negdje ispalio nakon rata i niko taj vocnjak ne odrzava (dakle najmanje 15ak godina). uglavnom su u pitanju jabuke i sljive, ima i par dunja. indirektno sam stupio u kontakt s tom osobom i mozda prispojim taj vocnjak svom ranchu:). eh sada, sta cu ja s tim vocnjakom? vocke su povelike, ali se "raspadaju". ali ipak radjaju. steta sto propada to voce... ima li nacina da se te vocke malo dotjeraju, skresu ili sta vec. ili da ih pocupam i nove posadim?
Ako Bog da! Smiley Nikakav problem.
Što se tiče tog voćnjaka, dunje i jabuke (ukoliko nisu previše "propale" i "istruhle") bi se ukoliko i dalje rađaju, dale "podmladiti": dobro ih okresati, skratatiti im vrhove, da ne budu previsoke i da se mogu brati, ukloniti suhe, oštečene, natruhle grane i imelu itd. Naravno, stabla, koja su polusuha, natruhla i šuplja, bolje je ukloniti. Kad su u pitanju, šljive, ukoliko se radi o domaćoj sorti "požegače" (plavi plodovi srednje veličine), ukoliko više ne rađaju i ukoliko se "rapadaju", onda su vjerovatno zaražene bolešću "šarkom" i bolje ih je ukloniti.
*
0
*
0
Logged
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #18 u: Februar 09, 2009, 16:00:44 »


znam i ja kalemiti  Smiley
a posto si se ponudio za pomoc, moze malo slikovit prikaz orezavanja voca, to mi je  slaba strana
hvala
Smiley
Kad je u pitanju orezivanje ("kresanje") voća, prije svega treba voditi računa o vrsti voća i sorte.
U globalu, radi se o korisnoj stvari, koja usmjerava rast voćke u željenom pravcu, "podmlađuje" stara debla i podstiće količinu i kvalitet plodova. Kad je u pitanju naše autohtono "starinsko voće", tu ne treba, plaho pretjerivati sa orezivanjem. Naime, radi se o voću, koje je se srodilo s našim bošnjačkim mentalitetom. Ponato je da će Bošnjo za dva dana, kad "dobije volju" za poso, pravrnuti sav dunjaluk, ali će onda 363 dana, "odmarati i pripremati se za posao". Ono što je istina, treba i reči, Bošnjo će okalemiti ili posaditi par voćaka, i odlučiti da će ih okopati, pođubriti ili okresati "na godinu", "na proljeće" ili "u jesen". Međutim, s obzirom da mu je se "teško nakaniti", godine prolaze, vočka raste, a ono "na godinu" nikad da dođe. Grin Tako da su se naše domaće sorte poprilično "prilagodile" našem mentalitetu, tako, da dobro rađaju, ako nisu nikad ni okopane, ni okresane. Recimo, u mome kraju, niko nikada nije kresao trešnje ("ašlame"), osim ako pod kresanjem ne podrazumjevamo "lomljenje grana" od strane djece, kada idu u "tuđe" ili opadanje suhih grana "samo od sebe" ili ono što vjetar i snijeg slome, također, večina nije nikada ni okopana, ni pođubrena, poneka možda i jeste jednom u 5-10 godina, ali i pored toga sve rađaju obilno (cca 50-100 kg po stablu) i to svake, ponavljam svake godine. I drugo naše "starinsko voće" poput jabuka i krušaka, nije nikada plaho "maženo", pa je ipak rađalo redovno i obilno. Naravno, ne treba sad pretjerivati, pa voćku zapustiti, jer je korisno usmjeravati rast voćke u željenom pravcu, "podmlađivati" stara debla uklanjanjem suhih i oštečenih grana i rezanjem "vršice", odnosno skraćivanjem stabla, koje je previše otišlo "u vis", pa ga je teško brati.
Kad je u pitanju "novo voće", ono traži malo više "zahmeta" i discipline, što Bošnji počesto nedostaje.
"Novo voće", se može kresati u proljeće ili u jesen. Možda, je bolje u proljeće. Manja je mogučnost, da voćka izmrzne na mjestu, gdje je orezana. Uklanjaš grane "unutar" krošnje, koje smetaju da se "popneš" na vočku. Uklanjaš, jednu od grana koje se "ukrštaju" i preklapaju itd.Ako hočeš da podstakneš voćku da rađa, onda joj ostavljaš, vodoravne grane, a sječeš one koje idu u vis, i obrnuto ako želiš da voćka raste, sjećeš vodoravne, a ostavljaš one grane koje idu "u vis". Najblje je da ukloniš, dok je vočka mlada, sve grane na 1,5 -2 m od zemlje, jer će te sutra kada odebljaju smetati. Ne može se hodati normalno ispod njih, kositi itd. Tolko za sada, je li te još nešto konkretno zanima!? Smiley
Selam!
*
0
*
0
Logged
Rancher
*
Oflajn
Muško
4177
Vidi Profil
« Odgovori #19 u: Februar 09, 2009, 17:43:27 »


Allah te nagradio Smiley tema je za deset! i ovo je lijep primjer kako muslimani mogu pomoci drugim muslimanima. svako od nas ima neko znanje koje drugim moze koristiti...
*
0
*
0
Logged

Sabur.
elvirus
Oflajn
1133
Vidi Profil
« Odgovori #20 u: Februar 10, 2009, 22:13:23 »


ja se sjecam da sam kao dijete sa rahmetli amidzom kalamio, sad vec nebih znao vise kako ide!
*
0
*
0
Logged
Sara200
Oflajn
50
Vidi Profil
« Odgovori #21 u: Februar 10, 2009, 22:59:20 »


Jako fina tema masAllah...


Ako moze neki savjet oko domaceg grozda,naime radise o crnom domacem grozdu..

Npr prosle god jako ljepo masAllah bilo rodilo kad je trebalo da sazrije skroz se plodovi sasusili jednostavno unistili,ostalo nesto malo...

E sad me zanima kakva njega treba oko tog domaceg grozda dabi uspjevalo..

Allah davas nagradi insAllah...
*
0
*
0
Logged
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #22 u: Februar 11, 2009, 13:14:11 »


Jako fina tema masAllah...


Ako moze neki savjet oko domaceg grozda,naime radise o crnom domacem grozdu..

Npr prosle god jako ljepo masAllah bilo rodilo kad je trebalo da sazrije skroz se plodovi sasusili jednostavno unistili,ostalo nesto malo...

E sad me zanima kakva njega treba oko tog domaceg grozda dabi uspjevalo..

Allah davas nagradi insAllah...

Selam!
Kad je u pitanju domaće crno grožđe, radi se korisnoj biljci. Svaka kuča ili vikendica bi trebala imati barem jedno. Plodovi imaju, mislim dosta željeza i inače su "zdravi". Ne treba ga saditi, baš skroz blizu kuče, jer kad počnu plodovi i lišće opadati, "przni" avliju, pa se domačice ljute Grin A može i zasmetati, iz raznih razloda, taman kada počne rađati.
Obilno i redovno rađa. Međutim, kao što si rekla, zna se desiti da u jesen "kad je trebalo da sazrije skroz se plodovi sasusili jednostavno unistili,ostalo nesto malo...".
Uzrok je mraz. Naročito, u našim brdsko-planinskim krajevima. Pojave se rani jesenski mrazevi, koji "ubiju" grožđe, prije nego što isto uspije sazrijeti i prije nego što se obere, pa plodovi uvehnu i počnu opadati. E sad, kako se boriti protiv toga!? Nije loše u prolječe grožđe, dobro "okresati", kako bi krošnja bila "rijeđa" i kako bi sunce bilo pristupačnije plodovima s ciljem da sazriju prije mraza. Nije loše, u jesen, kad grožđe počne "plaviti", "ošišati" što više listova, kako bi grozdovi bili izloženi direktno suncu. Dobra stvar bi bila, grožđe redovno "đubriti" i prihranjivati, kako bi bilo "jače" i brže prolazilo kroz proces vegetacije. Neki predlažu, posipanje kamena oko korijenja grožđa, koje navodno, "hladi" ili "zagrijava" grožđe po potrebi, kao neki "toplotni izolator". Nisam to probao. Vjerovatno se, u poljoprivrednim apotekama, daju nači i neki preparati, koji ubrzavaju sazrijevanje grožđa. E sad, koliko su isti "zdravi" ne znam?
Selam! Smiley
*
0
*
0
Logged
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #23 u: Februar 11, 2009, 16:06:32 »


sta mi mozes reci o dunji ? recimo kod moje mame jedne godine rodi da moraju poduprijet stablo , druge god. dva,tri primjerka.
Postoje neke sorte jabuke i dunje, koje rađaju "preko godine", tj svake druge godine.
Jedne godine "prerode", voćka se iscrpi, tako da nema dovoljno snage, da to uradi opet slijedeće godine. Moguče rješenje je, da dunju dobro okrešete (sad u proljeće), kako bi ove godine, dala manji broj, ali kvalitetnih i velikih plodova, zatim dok su još mali plodovi (ako ih ima previše), s vremena na vreme "protresti" dunju, da otpadnu "suvišni" plodovi (prije svega kržljavi, truhli i crvljivi), koji "bezveze" crpe voćku. Zatim, malo bolje "đubriti" vočku, kako bi imala dovoljno snage, da rađa svake godine solidno. Naravno, ovo govorim, pod uslovom, da dunja nije genetski predisponirana na povremeno rađanje. Ali, vrijedi pokušati.
Selam!
*
0
*
0
Logged
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #24 u: Februar 12, 2009, 10:41:39 »


ne nije od one vrste koja radja svake druge godine,u zadnje dvije god. se desilo ovako kako sam opisala pa pitam sta i kako , hvala puno
mozes li mi nesto reci o malinama iskljucivo mislim na one crvene , jer crne-plave su kupine (znam da znas)
Smiley Nije loše, da kraj svake kuče ili vikendice, bude nekoliko "struka" crvene maline. Ukusna je i bez dodavanja šečera. Što je najvažnije "zdrava" je. Tko ima djecu, trebao bi obavezno negdje posaditi nešto maline. Ne zauzimaju mnogo prostora, dovoljno je za jednu porodicu, da imaju "malinjak" dužine 2/3 metra i širine pola metra do metar. Doduše, sklone su "da se šire" same od sebe i na prostore gdje ih nismo predvidili. Znaju "pustiti korijen i niknuti" i dva tri metra od "malinjaka". Ali, možete ih "iskopati" sa korijenom i posaditi, tamo gdje vi želite. Možete ih širiti i na način, da "skratite" makazama mladicu i istu onda "zabijete" petnestak centimatara u zemlju (u jesen ili u rano prolječe) i "nova mladica-stabljika" će se vjerovatno primiti i pustiti korijen. Vole, da im se zemlja "pođubri" i "okopa". Međutim, ako su previše pođubrene, znaju se "zatraviti", a posebno zna niknuti kopriva (žara), pa onda djeca imaju problema, kad beru maline, jer se često "ožare". Zato se moraju redovno "plijeviti". Najbolje ih je posaditi, negdje u "čošak" dvorišta "do ograde", na malo vlažnijem i ne previše sunčanom mjestu. U proljeće, obavezno makazama, odstraniti prošlogodišnje (suhe) stablijke.
U zadnje vrijeme, dosta raje je, preko Luteranskog saveza, zasnovalo plantaže maline i navodno imaju zagarantovani otkup. Nije loše, tko nema drugog posla i primanja. Ono jest, da i oko njih ima posla i da ih nije baš lahko brati, te da se radi o lahko kvarljivoj robi. Ali, tko hoče raditi, uz malo truda i volje, mogao bi i lijepe prihode od toga dobiti. Mislim, da postoje i određeni posticaji od strane države.
Selam! Smiley
*
0
*
0
Logged
Rancher
*
Oflajn
Muško
4177
Vidi Profil
« Odgovori #25 u: Februar 12, 2009, 11:37:08 »


selam alejkum,
opet ja Smiley nema veze sa vocarstvom, ali mozda ipak znas. kako se rijesiti paprati? dvije tri godine sam je cupao iz zemlje, ali opet naraste...
*
0
*
0
Logged

Sabur.
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #26 u: Februar 12, 2009, 12:15:06 »


selam alejkum,
opet ja Smiley nema veze sa vocarstvom, ali mozda ipak znas. kako se rijesiti paprati? dvije tri godine sam je cupao iz zemlje, ali opet naraste...
Alejkum muselam! Smiley Neka tebe.
Paprat, ima jak i dugačak korijen (po nekoliko metara), tako da su šanse da je se čupajući iz zemlje riješiš male. Jer ti iščupaš, samo nadzemni dio biljke i jedan (mali) dio korijena, dok veči dio korijena, ostane u zemlji neoštečen, pa paprat opet nikne.
Šta bi se moglo uraditi po tom pitanju!? Ukoliko si u mogučnosti, najbolje rješenje bi bilo, da tu parcelu "razoreš" i da na njoj par godina nešto siješ i da nakon toga posiješ dijetalinu, vlasulju ili neku drugu travu. Druga mogućnost je, da paprat redovno "kosiš" kosom, dva tri puta godišnje (znači, u rano prolječe, kad tek bude počela nicati - kosiš samo paprat bez druge trave, u ljeto zajedno sa drugom travom i u jesen - samo paprat bez druge trave), tako da joj ne dozvoliš da "oživi" i da u korijenju, skupi dovoljno hrane za zimu i za narednu godinu. Jedan dio češ vjerovatno na ovaj način utamaniti. Treća stvar, ne bi bilo loše, da parcelu malo "pognjojiš" sa kojim kolima stajskog đubriva, kako bi se parcela malo "upitomila", i kako bi na njoj počela nicati i druga pitomija trava, koja će uzimati životni prostor paprati. Uz redovnu kosidbu i đubrenje parcele, a da ne govorim o oranju i sijanju, vremenom će "papre" biti sve manje i manje. Ni životinje (konji i krave) joj nisu neki ljubitelji (kao hrani), ukoliko imaju boljeg izbora. Vjerovatno postoje i neki herbicidi, koji bi je dali suzbiti, ali možeš zatrovati zemlju, pa imati više štete nego koristi. A i ne smeta plaho, kao druge bodljikavije korovske biljke, kao "ostriga" (divlja kupina), trn, šipak itd.
Selam! Smiley
*
0
*
0
Logged
dangubicar
Oflajn
Muško
3331
Vidi Profil
« Odgovori #27 u: Februar 13, 2009, 09:46:08 »


U Bosni najvise volim njşvu sto su babo i burazeri zasadili vocem, ja dok sam bio manji ucio sam kako kalemit, samo sto sam ja namjesto voska koristio onu sirovu gumu i balegu Grin.
Insallah kad sew vratim u Bosnu u na duze vrijeme planiram da se malo vise bavim time  namjesto sto dangubim na interentu laugh. Imam par starijih knjiga o poljoprivredi.....
evo zanimljive stranice i slike sa nje

www.poljoprivreda.info
*
1
*
0
Logged

Radim za onaj svijet ko' da cu svakog trena umrijeti, a za ovaj svijet radim ko' da cu vjecno zivjeti.
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #28 u: Februar 13, 2009, 11:16:00 »


puno interesantno , e sada nesto o orahu , samo reci kad da se zaustavim , jer ovo je meni puno zanimljivo postalo  laugh
Smiley Što se tiče oraha, radi se o korisnoj voćki i poprilično dugovječnoj (i preko sto godina).
Postoje orasi, sa tvrdom i mehkom ljuskom. Tko ima neiskorištene zemlje, nije loše da posadi koju sadnicu oraha (jer ako ništa neče morati kupovati orahe za baklave za Bajram Smiley).
Kao što sam već pisao, treba saditi orahe u jesen ili u rano proljeće, ali ne previše blizu kuče, betonske ograde ili vikendice. S obzirom da se orasi uglavnom, ne beru na granama, već kad "opadnu" na zemlju, prije izbora lokacije za sadnju oraha, treba dobro paziti, gdje će buduči plodovi oraha "padati". Česta je greška (koja se poslije teško može ispraviti), da se orah posadi: na obali rijeke, večeg potoka, kakve provalije, na vrhu neke "obale" ili strmine, u "koprivištu" (u žarama), u grmlju, pored "divlje deponije", iznad javnog puta, na međi (pa plodovi padaju na komšijsku zemlju, s kojim nekada, nismo baš u najboljim odnosima, pa belaj Grin). Ja sam vđao, tako kod par "insana", orahe kraj obale rijeke, koji "rode ko zemlja", a da od tih plodova vlasnik nema skoro nikakve koristi, jer "sve padne u vodu" i "sve voda odnese". Ako orah, posadite blizu šume, velike šanse su, da kada orah počne rađati, da se "navade" vjeverice, koje odnesu skoro sve plodove Grin Ali, ipak nije loše posaditi, koju sadnicu i "radi vjeverica". Zamislite za nekoliko godina, "pomolite se" vi sa malim djetetom, u jednom lijepom sunčanom danu, pod svoj orah, a na njemu dvije tri vjeverice "kolo vode". Smiley Djete razgoračenih očiju (prvi put vidi živu vjevericu), govori: "Mama/babo, vidi ih što su lijepe i kako skaču". Ako ništa, zbog jednog sretnog pogleda u dječijim okicama i zbog sevapa (prema vjevericama) vrijedi posaditi i koju sadnicu sa takvim nijetom.
Orahe treba dobro "đubriti" i redovno "okopavati" (bolje u jesen nego u proljeće). Ne treba  ih prskati nikavim insekticidima, jer su uglavnom otporni na parazite. Ne treba ih puno kresati (jedino doljnje grane koje smetaju, te suhe i kržljave, ali ne dirati previše).
Možete u saksiju (za cviječe) ili u cvijetnjaku posaditi nekoliko plodova oraha, pa kad niknu i porastu u mladice, možete ih prenjeti na za njih predviđeno stalno mjesto.
Ukolko posadite više stabala oraha (npr. 10 i više), nije loše voditi računa da se stablo pravilno razvija, da bude pravo i da mu na vrijeme, na 2-3 metra od zemlje, uklonite sve grane. Naime, kad orah ostari, ako bude imao lijepo stablo, možda, ga mognete dobro prodati, jer je orahovo drvo bilo uvijek na cijeni (za namještaj itd), pa će vam se i onda kad ga budete, željeli ukloniti donijeti neku korist, umjesto, da ga posječete i "izložite" u vatri.
Selam! Smiley
*
1
*
0
Logged
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #29 u: Februar 13, 2009, 11:31:02 »


U Bosni najvise volim njşvu sto su babo i burazeri zasadili vocem, ja dok sam bio manji ucio sam kako kalemit, samo sto sam ja namjesto voska koristio onu sirovu gumu i balegu Grin.
Insallah kad sew vratim u Bosnu u na duze vrijeme planiram da se malo vise bavim time  namjesto sto dangubim na interentu laugh. Imam par starijih knjiga o poljoprivredi.....
evo zanimljive stranice i slike sa nje

www.poljoprivreda.info
brate Dangubičar i dobro nam došao u Bosnu.
Najbolje, je po mome mišljenju za kalemljenje koristiti izolir (elektro) traku. Iz više razloga: najbrže je kalemiti sa njom, "najčišće" i najefisikasnije. Naravno, raja kalemi i: voskom, gumom, balegom, kravljim lojem i "glinom" (zemljom).  Smiley Ja sam probao sve ove načine (osim balege Grin) i mislim da je "izolir traka" najefikasnija.
Selam! Smiley
*
0
*
0
Logged
Stranica: 1 [2] 3 4 ... 24 Idi gore Printaj 
« prethodno sljedeće »
Skoci na:  

Posjetilaca: 70422150
Copyright © IslamBosna.ba
Powered by SMF 1.1.15 | SMF © 2006, Simple Machines