ForumIslamBosnaTražiKontaktŠuraLoginRegistruj se

Privatni kutak

IB - Dućan:

Zadnji tekstovi:

Podrži IB:

Zadnji postovi:

Poruke dana


Statistika
Poruka: 616564
Tema: 65130
Članova: 56864
Najnoviji član: Eljheme


Popularno

+  IslamBosna Forum
|-+  Forum na bosanskom jeziku
| |-+  Zanimanja i hobiji (Moderator: Rancher)
| | |-+  Voćarstvo - kalemljenje i sadnja voća
0 Članova i 1 Gost citaju ovu temu. « prethodno sljedeće »
Stranica: 1 2 [3] 4 5 ... 24 Idi dolje Printaj
Tema: Voćarstvo - kalemljenje i sadnja voća  (Čitanja 235929 puta)
dangubicar
Oflajn
Muško
3332
Vidi Profil
« Odgovori #30 u: Februar 13, 2009, 13:30:20 »



  brate Dangubičar i dobro nam došao u Bosnu.
Najbolje, je po mome mišljenju za kalemljenje koristiti izolir (elektro) traku. Iz više razloga: najbrže je kalemiti sa njom, "najčišće" i najefisikasnije. Naravno, raja kalemi i: voskom, gumom, balegom, kravljim lojem i "glinom" (zemljom).  Smiley Ja sam probao sve ove načine (osim balege Grin) i mislim da je "izolir traka" najefikasnija.
Selam! Smiley
eh kad  dodjem u Bosnu na duze vrijeme javim ja se teb insallah, ja sam na podrucju TK, nadam se da si i ti tamo...
ja kad sam to nesto ucio bio sam mali, nekako bilo odma iza rata pa se nije ni imalo...jedino balege bilo na pretek Grin
*
0
*
0
Logged

Radim za onaj svijet ko' da cu svakog trena umrijeti, a za ovaj svijet radim ko' da cu vjecno zivjeti.
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #31 u: Februar 13, 2009, 14:23:18 »



  brate Dangubičar i dobro nam došao u Bosnu.
Najbolje, je po mome mišljenju za kalemljenje koristiti izolir (elektro) traku. Iz više razloga: najbrže je kalemiti sa njom, "najčišće" i najefisikasnije. Naravno, raja kalemi i: voskom, gumom, balegom, kravljim lojem i "glinom" (zemljom).  Smiley Ja sam probao sve ove načine (osim balege Grin) i mislim da je "izolir traka" najefikasnija.
Selam! Smiley
eh kad  dodjem u Bosnu na duze vrijeme javim ja se teb insallah, ja sam na podrucju TK, nadam se da si i ti tamo...
ja kad sam to nesto ucio bio sam mali, nekako bilo odma iza rata pa se nije ni imalo...jedino balege bilo na pretek Grin
Smiley Ma, bujrum. Kad dođeš u Bosnu javi se. Nisam, na području TK, ali nisam ni na kraj svijeta, pa da se ne bi mogli nači. Selam! Smiley
*
0
*
0
Logged
Rancher
*
Oflajn
Muško
4178
Vidi Profil
« Odgovori #32 u: Februar 15, 2009, 20:42:05 »


Selam alejkum,
Allah te nagradio na detaljnim odgovorima. Posto vidim da ti nije mrsko i da volis odgovarati na pitanja, evo da ti postavim jos jedno Smiley.

Koje vocke se mogu posaditi na planinskim predjelima?
*
0
*
0
Logged

Sabur.
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #33 u: Februar 16, 2009, 10:03:07 »


Selam alejkum,
Allah te nagradio na detaljnim odgovorima. Posto vidim da ti nije mrsko i da volis odgovarati na pitanja, evo da ti postavim jos jedno Smiley.

Koje vocke se mogu posaditi na planinskim predjelima?
Alejkum muselam brate! Smiley
Nije mi teško odgovarati na vaša pitanja, pa zato bez ustručavanja, bujrum pitajte!
Ja ću odgovoriti, onoliko koliko znam. Wink
Što se tiče pitanja "Koje vocke se mogu posaditi na planinskim predjelima?", mislim, da bi prije nego što ti konkretno odgovorim, ne bi bilo loše, da mi kažeš nešto više o konkretnoj "parceli" na koju si mislio. Mislim, da bi onda moj odgovor, bio precizniji i za tebe korisniji. Smiley
Npr. koja je nadmorska visina (800 m ili više?) parcele, je li parcela "ravna" ili se radi o "dolu" ili "obali", koje divlje voće "samo niče" na parceli ("kruščići", "jabučići", "trešnjići" ili "šljivići" itd), je li parcela "u suncu" ili u "u hladu", je li okrenuta jugu ili sjeveru, ima li blizu parcele kakav potočić ili izvor, odnosno ima li dovoljno "vlage", je li parcela blizu šume, koja vrsta šume raste u blizini parcele (hrastova, bukova, grabova, zimzelena, "miješana", grmlje i šikara itd), ima li na parceli ili u okolini parcele kakvih starih vočaka, koje redovno rađaju i koje su to, pušu li jaki vjetrovi, bude li "mnogo snijega" i koliko se dugo zadrži u proljeće, kakve su otprilike temperature i mraz, je li ljeti "jaka suša" na parceli,  je li zemlja "hladna" ili "topla", kakva je zemlja u pitanju ("glina", "ilovača", pjeskovita, kamenita, crvena zemlja, smeđe tlo, šumska crnica itd.) itd.
Generalno, "u planinskim predjelima" (800 m i više nadmorske visine), mogu se saditi i kalemiti: kruška, mušmula, jabuka, trešnja, hrušć, orah, pitomi liješnjak, drijen, šipak, oskoruša i "donekle" višnja i šljiva.  Naravno, sorte koje su prilagođene i "oprobane", na ta takvim visinama, velikim hladnoćama, mrazu, vjetru, suši, itd.
Najbolje je, da malo vidiš, koje voće u okolini, redovno rađa svake godine, odnosno po čemu je taj kraj poznat. Bolje je tako, nego da sad eksperimentiše sa nečim "neprovjerenim", jer (ljudski) život je kratak, pa kad je voće u pitanju, bolje je da se učiš na tuđim nego na svojim greškama.
Selam! Smiley
*
0
*
0
Logged
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #34 u: Februar 20, 2009, 15:53:10 »


Alejkum muselam, sestro!
I moja mama ima ruže. Smiley
Koliko ja znam, postoje (najmanje) četiri vrste ruža: divlje ruže (to je u stvari šipak ili šipurak), "obične" ruže (u raznim bojama i veličinama cvijeta), ruže penjačice (u raznim bojama) i ruže bez trna ("majska ruža" itd.).
Najranije cvjeta (kolko znam) "majska ruža" (u maju mjesecu, kako joj i ime kaže), a zatim ostale. Postoje ruže koje konstantno cvjetaju čitavo ljeto, do kasne jeseni.
Što se tiče "ruža penjačica" njima su potrebni "podupirači" jer izrastu vrlo dugačke. Za one lijenije, ja predlažem, da ružu penjačicu posade pored kakve vočke, pa ne moraju stalno mijenjati drvene podupirače (koji brzo istruhno). Ja sam jednu posadio pokraj šljive i dobro se slažu. Grin
Tko ima svoju kuču ili vikendicu, neče se pokajati, ako zasadi koji "ružičnjak". Naravno, najbolje je bilo, da je ruže zasadio u jesen, međutim, nije ni sad u prolječe, previše kasno. Večina ruža "hoče" da se dobro "pođubre" i opkopavaju (u jesen ili u prolječe). "Obične" ruže treba dobro kresati (u jesen), a neke sorte (osjetljivije na mraz), bolje je skroz skratiti (1-20cm od zemlje), a onda zaštititi protiv mraza (najbolje ih u jesen skroz zatrpati zemljom ili stajskim đubrivom, a neko kao zaštitu koristi i plastične flaše ili kese).
Koliko znam od okolnih zemalja po ružama je najpoznatija Bugarska (gdje se od ruža pravi i prodaje ružina esencija ili "ružina vodica). Time se dobrim djelom bave i bugarski slavenski muslimani tkzv. Pomaci (koji su po mnogo čemu slični nama Bošnjacima).
Tko ima malo više zemlje na selu ja bih mu preporučio, da posadi divlje ruže (šipke) oko parcele, kao živu ogradu. Jest, da će ih s vremena na vrijeme morati kresati, ali mislim da se neče pokajati. Prije svega imaće "živu ogradu", a najvažnije imaće na pretek plodova šipka, koji su izuzetno zdravi. Mogu se koristiti za spravljanje izuzetno kvalitetnih i zdravih čajeva, pekmeza i đemova, a ono što preostane, može uvijek kao višak podijeliti ili vrlo kahko prodati.
Selam! Smiley
*
0
*
0
Logged
Endelus
*
Oflajn
2575
Vidi Profil
« Odgovori #35 u: Februar 21, 2009, 15:58:50 »



za ljeto

http://www.topalovic.co.yu/ruze
*
0
*
0
Logged
Endelus
*
Oflajn
2575
Vidi Profil
« Odgovori #36 u: Februar 28, 2009, 17:55:30 »


nije voce, vec cvijece  Wink

ima li ko ovo? da se uredno prijavim za lukovice u jesen  Grin





*
0
*
0
Logged
Hajrullah
Oflajn
689
Vidi Profil
« Odgovori #37 u: Mart 11, 2009, 15:13:14 »


Neprocitah sve procitat al sam malkice "sarno"  Smiley
Kod:
"nove sorte" su obično kraćeg životnog vijeka (20-30 godina max.),
Jos su kraceg vjeka a pocinju radzati u petoj god.izuzetno u cetvrtoj i radzaju max. devet godina a kasnije ima kvantiteta u plodu ali je sve losiji kvalitet.
Orah je dobra "vocka" ali hladan mu je "belajsuz" pa valja pripaziti a i ima izuzetno jake korijene pa more i temelj kuce ako je blizu izvaliti i nanijeti stetu veliku a znaju dosezati zile i do 35 metara.Fotosinteze produkat je velika ko9licina joda i nije dobro ako se stalno udise(nikako blizu kuce) jel imacese stalne glavobolje.
Imam svake vrste voca a najvise autohtonoga i to forisiram kada kalemim novo a svako proljece pomalo kalemim djedove rahmetli mivke.
Imam i dud ali niti je crni niti bjeli,nesto izmedzu i strahovito sladak ali nije krupan a nikako da saznam kako se kalemi (a moze se i dud okalemiti) a iz sjemena nikako da ufatim klicu jel me vazda nesta poremeti.
Pravim sam vocarski kalem onako kako se pravio vijekovima i ako neko zeli nauciti kako se pravi neka pita i jacu objasniti,nije komplikovano samo malkice zahmeta i rahatluk par godina.
*
1
*
0
Logged
adjelma
Oflajn
97
Vidi Profil
« Odgovori #38 u: Mart 11, 2009, 15:25:27 »


Neprocitah sve procitat al sam malkice "sarno"  Smiley
Kod:
"nove sorte" su obično kraćeg životnog vijeka (20-30 godina max.),
Jos su kraceg vjeka a pocinju radzati u petoj god.izuzetno u cetvrtoj i radzaju max. devet godina a kasnije ima kvantiteta u plodu ali je sve losiji kvalitet.
Orah je dobra "vocka" ali hladan mu je "belajsuz" pa valja pripaziti a i ima izuzetno jake korijene pa more i temelj kuce ako je blizu izvaliti i nanijeti stetu veliku a znaju dosezati zile i do 35 metara.Fotosinteze produkat je velika ko9licina joda i nije dobro ako se stalno udise(nikako blizu kuce) jel imacese stalne glavobolje.
Imam svake vrste voca a najvise autohtonoga i to forisiram kada kalemim novo a svako proljece pomalo kalemim djedove rahmetli mivke.
Imam i dud ali niti je crni niti bjeli,nesto izmedzu i strahovito sladak ali nije krupan a nikako da saznam kako se kalemi (a moze se i dud okalemiti) a iz sjemena nikako da ufatim klicu jel me vazda nesta poremeti.
Pravim sam vocarski kalem onako kako se pravio vijekovima i ako neko zeli nauciti kako se pravi neka pita i jacu objasniti,nije komplikovano samo malkice zahmeta i rahatluk par godina.
reci mi kako se kalemi pitomi ljesnjak ako poznajes to Huh?
*
0
*
0
Logged
Hajrullah
Oflajn
689
Vidi Profil
« Odgovori #39 u: Mart 11, 2009, 15:58:17 »


Neprocitah sve procitat al sam malkice "sarno"  Smiley
Kod:
"nove sorte" su obično kraćeg životnog vijeka (20-30 godina max.),
Jos su kraceg vjeka a pocinju radzati u petoj god.izuzetno u cetvrtoj i radzaju max. devet godina a kasnije ima kvantiteta u plodu ali je sve losiji kvalitet.
Orah je dobra "vocka" ali hladan mu je "belajsuz" pa valja pripaziti a i ima izuzetno jake korijene pa more i temelj kuce ako je blizu izvaliti i nanijeti stetu veliku a znaju dosezati zile i do 35 metara.Fotosinteze produkat je velika ko9licina joda i nije dobro ako se stalno udise(nikako blizu kuce) jel imacese stalne glavobolje.
Imam svake vrste voca a najvise autohtonoga i to forisiram kada kalemim novo a svako proljece pomalo kalemim djedove rahmetli mivke.
Imam i dud ali niti je crni niti bjeli,nesto izmedzu i strahovito sladak ali nije krupan a nikako da saznam kako se kalemi (a moze se i dud okalemiti) a iz sjemena nikako da ufatim klicu jel me vazda nesta poremeti.
Pravim sam vocarski kalem onako kako se pravio vijekovima i ako neko zeli nauciti kako se pravi neka pita i jacu objasniti,nije komplikovano samo malkice zahmeta i rahatluk par godina.
reci mi kako se kalemi pitomi ljesnjak ako poznajes to Huh?
Eh ahi moj i toje meni enigma a znam prije rata plantaza fabrike cokolade je bila nedze gor kod Rajlovca i pitomi ljesnjaka more.
Jedan cikicami tada rekao da iz Italije dopremaju kaleme ljesnjaka i da to talijani ljubomorno cuvaju.Unas jos niko nije otjkrio kako se to radi a vjerujem dabi rasadnik pored srebrenika u Špionici dosada pokrenuo proizvodnju kalema daje uspio saznat tu tajnu.
Ja imam jedan kalemni ljesnjak dobio prosle godine od ahija svoga i mali je kalemcic pacu insalla poceti kad uzraste eksperimentisat.
*
0
*
0
Logged
adjelma
Oflajn
97
Vidi Profil
« Odgovori #40 u: Mart 11, 2009, 18:24:42 »


e brate ja sam spremio  dvije hiljade za kalemit to sam uradio pred zimu i insalah do u kasnu vegetaciju ove godine bit ce za kalemit imam nekakvu literaturu pa snaci cu se vec
*
0
*
0
Logged
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #41 u: Mart 12, 2009, 10:19:42 »


Neprocitah sve procitat al sam malkice "sarno"  Smiley
Kod:
"nove sorte" su obično kraćeg životnog vijeka (20-30 godina max.),
Jos su kraceg vjeka a pocinju radzati u petoj god.izuzetno u cetvrtoj i radzaju max. devet godina a kasnije ima kvantiteta u plodu ali je sve losiji kvalitet.
Orah je dobra "vocka" ali hladan mu je "belajsuz" pa valja pripaziti a i ima izuzetno jake korijene pa more i temelj kuce ako je blizu izvaliti i nanijeti stetu veliku a znaju dosezati zile i do 35 metara.Fotosinteze produkat je velika ko9licina joda i nije dobro ako se stalno udise(nikako blizu kuce) jel imacese stalne glavobolje.
Imam svake vrste voca a najvise autohtonoga i to forisiram kada kalemim novo a svako proljece pomalo kalemim djedove rahmetli mivke.
Imam i dud ali niti je crni niti bjeli,nesto izmedzu i strahovito sladak ali nije krupan a nikako da saznam kako se kalemi (a moze se i dud okalemiti) a iz sjemena nikako da ufatim klicu jel me vazda nesta poremeti.
Pravim sam vocarski kalem onako kako se pravio vijekovima i ako neko zeli nauciti kako se pravi neka pita i jacu objasniti,nije komplikovano samo malkice zahmeta i rahatluk par godina.
Vjerovatno si u pravu.  Smiley Može se čak reči, da sam bio "darežljiv", kad sam im dao 20-30 godina, za "životni vijek". Al hajde, to je valjda, neki maksimum. Obično se, već nakon 10-15 godina, tako "otrcaju", da ne liče više ni našto (grane se suše, ne napreduje više, plodova sve manje i manje i sve lošijeg kvaliteta, itd.). Ovo se naročito odnosi, na "nove" sorte krušaka, koje i kad dosegnu svoj maksimum, svojim stablom liče na jedan obični "stub" ili deblju granu naše autohtone kruške. Drago mi je, da nas ima više koji se zalažu za kalemljenje autohtonih sorti voća. bra
Selam!
*
0
*
0
Logged
Mahir 07
Oflajn
1376
Vidi Profil
« Odgovori #42 u: Mart 12, 2009, 10:58:29 »


Kod:
reci mi kako se kalemi pitomi ljesnjak ako poznajes to Huh?

Eh ahi moj i toje meni enigma a znam prije rata plantaza fabrike cokolade je bila nedze gor kod Rajlovca i pitomi ljesnjaka more.
Jedan cikicami tada rekao da iz Italije dopremaju kaleme ljesnjaka i da to talijani ljubomorno cuvaju.Unas jos niko nije otjkrio kako se to radi a vjerujem dabi rasadnik pored srebrenika u Špionici dosada pokrenuo proizvodnju kalema daje uspio saznat tu tajnu.
Ja imam jedan kalemni ljesnjak dobio prosle godine od ahija svoga i mali je kalemcic pacu insalla poceti kad uzraste eksperimentisat.
Smiley
Ja sam pokušao,prije dvije godine, kalemiti pitomi liješnjak na divlji i nije mi uspjelo. Kako sam u isto vrijeme i na isti način kalemio i kruške, te se recimo, od 10 krušaka "primilo" 10, a od 10 liješnjaka "primilo ukupno 0, to je za mene završena stvar. Dakle, ne mogu se kalemiti pitomi liješnjaci na divlje (bar ne na meni poznate "klasične" načine kalemljenja), jer ove dvije vrste nisu "kompatibilne".
Međutim, to ne znači, da ne postoji mogućnost proizvodnje novih kalema liješnjaka, odnosno njihovog širenja. Naime, pitoma lijeska se širi "vegetativnim" putem - putem korijenja.
Ja sam prije tri-četiri godine imao samoj jednu bijelu lijeski i dvije-tri crvene, a do sada sam od njih "vegetativnim" putem proizveo više od 40 sadnica. Mogao sam i više, al mi više ni ne treba jer ih nemam više gdje posaditi, tako, da ono novo što nikne ili podijelim ili uništim.
Da malo pojasnim ovaj način "razmnožavanja" liješnjaka. Dakle, nabavite jednu sadnicu liješnjaka (kupite ili dobijete od nekoga), te istu posadite u jesen ili rano proljeće. Nemojte je saditi u "ledinu", već u malo bolju zemlju, koja se trenutno obrađuje, tj. okopava, npr. u cvijetnjak, povrtnjak, itd. Voćku, dobro pođubriti stajskim đubrivom i ne saditi je suviše duboko u zemlju - maksimalno 35 cm u dubinu, od površine. Već slijedeće godine, oko stabla će se iz korijena lijeske pojaviti "novi izdanci", ili mladice, koje ne treba uklanjati. Nakon toga, u jesen, kad te mladice malo porastu (otrpilike 30-100 cm), oko mladica, odnosno oko stabla lijeske "nasuti" sitnog zrelog stajskog đubriva i to "zagrnuti" crnom plodnom zemljom. Dakle, oko stabljike lijeske napraviti nešto poput malo večeg "mravinjaka" ili "krtičnjaka". Iduće godine, navedene mladice će "pustiti korijen i žile" u taj za njih primamljivi "mravinjak", tako, da će te u jesen te godine imati spremne nove sadnice liješnjaka. Dakle, u jesen, pažljivo "razgrnete" zemlju oko stabljike lijeske, uklonite "mravinjak" i vidjećete, da je svaka mladica formirala svoj vlastiti korijenski sistem. Pažljivo je, oštrim kliještima ili sjekirom, uklonite od korijenja "majke liljeske" i imate onda nove sadnice lijeske, koje se po svojim svojstvima ni po čemu ne razlikuju od "majke lijeske". I onda postupak, možete nastaviti ponovo i ponovo, i sa "majkom" lijeskom i sa "kćerkama". Smiley
Selam!
*
1
*
0
Logged
Hajrullah
Oflajn
689
Vidi Profil
« Odgovori #43 u: Mart 12, 2009, 13:06:15 »


Neprocitah sve procitat al sam malkice "sarno"  Smiley
Kod:
"nove sorte" su obično kraćeg životnog vijeka (20-30 godina max.),
Jos su kraceg vjeka a pocinju radzati u petoj god.izuzetno u cetvrtoj i radzaju max. devet godina a kasnije ima kvantiteta u plodu ali je sve losiji kvalitet.
Orah je dobra "vocka" ali hladan mu je "belajsuz" pa valja pripaziti a i ima izuzetno jake korijene pa more i temelj kuce ako je blizu izvaliti i nanijeti stetu veliku a znaju dosezati zile i do 35 metara.Fotosinteze produkat je velika ko9licina joda i nije dobro ako se stalno udise(nikako blizu kuce) jel imacese stalne glavobolje.
Imam svake vrste voca a najvise autohtonoga i to forisiram kada kalemim novo a svako proljece pomalo kalemim djedove rahmetli mivke.
Imam i dud ali niti je crni niti bjeli,nesto izmedzu i strahovito sladak ali nije krupan a nikako da saznam kako se kalemi (a moze se i dud okalemiti) a iz sjemena nikako da ufatim klicu jel me vazda nesta poremeti.
Pravim sam vocarski kalem onako kako se pravio vijekovima i ako neko zeli nauciti kako se pravi neka pita i jacu objasniti,nije komplikovano samo malkice zahmeta i rahatluk par godina.
Vjerovatno si u pravu.  Smiley Može se čak reči, da sam bio "darežljiv", kad sam im dao 20-30 godina, za "životni vijek". Al hajde, to je valjda, neki maksimum. Obično se, već nakon 10-15 godina, tako "otrcaju", da ne liče više ni našto (grane se suše, ne napreduje više, plodova sve manje i manje i sve lošijeg kvaliteta, itd.). Ovo se naročito odnosi, na "nove" sorte krušaka, koje i kad dosegnu svoj maksimum, svojim stablom liče na jedan obični "stub" ili deblju granu naše autohtone kruške. Drago mi je, da nas ima više koji se zalažu za kalemljenje autohtonih sorti voća. bra
Selam!
Umene u mahali ima kruski jerbasmi pa stare su po debljini stabla beli oko 150 godina i radzaju istim intezitetom i kvalitetom kodaim je tek 50.
A ima i jedna kolacusa a ove nove su skroz naskroz "bezlicne" a saznao sam daje to sto se ukrstanjem razni sorti dobije oku lijepo i slatko a izgube prirodnu kiselinu koja im odredzuje "licnost"
*
0
*
0
Logged
Hajrullah
Oflajn
689
Vidi Profil
« Odgovori #44 u: Mart 12, 2009, 13:09:54 »


Allah te nagradio za Ljeljak sto pojasni a kako rekoh imam jednu a uplanu sam insalla cijelu njivu redom ograde posaditi sa ljesnjacima nek i insan i hajvan imaju svoj hise(putem prolaze u sumu ljudi a suma ima vjeverica pa reko svakako je hajr)
*
0
*
0
Logged
Stranica: 1 2 [3] 4 5 ... 24 Idi gore Printaj 
« prethodno sljedeće »
Skoci na:  

Posjetilaca: 69563738
Copyright © IslamBosna.ba
Powered by SMF 1.1.15 | SMF © 2006, Simple Machines