Eselamu alejkum!
Početak je februara, a kod nas u Bosni počinje sezona "kalemljenja" voća.
Otprilike, kalendar kalemljenja voća bi bio u Bosni (zavisno od pojedine regije):
1. trešnje - "ašlame", hrušćevi i višnje - od kraja januara do početka marta,
2. kruške, šljive, kajsije, breskve i mušmule - od početka marta do početka aprila,
3. jabuke - od sredine marta do sredine aprila mjeseca.
Naravno, ovo je dato okvirno i isto treba uskladiti s mjesnom klimom i prilikama.
Također, za one koji ne znaju "kalemiti" ili nemaju nikoga, tko bi to za njih uradio, vrijeme je sadnje, već okalemljenih voćki, koje mogu kupiti u rasadnicima ili poljoprivrednim apotekama. Tko je imao namjeru šta saditi, bolje je da to uradi u mjesecu februaru, nego u martu i aprilu. Što se ranije voćka posadi, veči je postotak njenog "primanja". Naravno, najbolje je saditi voće u jesen.
Ja bih preporučio onima, koji znaju kalemiti ili mogu nači nekoga tko to zna, da kaleme autohtone bosanske sorte, iz više razloga. Prije svega što iste izumiru, pa bi bilo šteta da im se zatare trag (a mnoge su nažalost već nepovratno izgubljene). Naša sela su zapuštena, narod sjeće ono što su njihovi djedovi i pradjedovi sadili. I ako se što sadi, sadi se "novo voće", koje često nije prilagođeno našim uslovima. "Novo voće", ukoliko se ne pazi prilkom izbora odgovarajuće sorte može se pokazati kao potpuni promašaj (recimo nije otporno na mraz, veliki snijeg, vjetar, ljetnu sušu, kao naše domaće voće), a i ako se namjerite na "dobru sortu", ona traži "poseban tretman" često prskanje insekticidima, što daje dobar rod, ali nezdrave plodove, a usput se zatruje i zemlja i podzemne vode. Također, "nove sorte" su obično kraćeg životnog vijeka (20-30 godina max.), dok recimo neke naše domače sorte jabuke (npr. "kanjičke") ili kruške (npr: "zimnjače"), imaju vijek i po 100-200 godina. Znači, ako posadite i okalemite jednu takvu sortu voćke, na nekom sklonutom mjestu, gdje nikoga neče smetati, da je posjeće, uz malo sreće, njene plodove će jesti vaši unuci i praunuci (i ne samo oni).
Postoji hadisi Muhameda a.s., da je sađenje voća sevap i da se sve ono što drugi ljudi, ptice i životinje pojedu od plodova, piše kao sadaka onom čovjeku, koji ih je posadio. Isto tako ima hadis, da ako čovjeka prekinu u sađenju voćke, očiti predznaci početka Sudnjeg dana, da bez obzira na to voćku posadi. Kad je u pitanju vrsta kalemljenja, ima više načina: pod pup, na konus, na procjep itd. Lično mislim, ako čovjek vrši kalemljenje "za vlastite potrebe" da je kalemljenje na procjep najefikasnije. Dobro je i na pup, međutim s obzirom da se radi o "niskom kalemljenju" (10-20 cm od zemlje) i ako se "primi" postoji opasnost, da ako se ne čuva, dođe do oštećenja "kalema" od strane životinja i ljudi (prilikom "košenja trave").
Ja bih preporučio, kalemljenje "na procjep" i to na 1,5 m podloge od zemlje, tako da su manje šanse da se "pokosi" ili na drugi način ošteti od strane ljudi ili da ga životinje (ovce, krave, konji itd.) slome ili "obrste". I obavezno "kalem" zaštiti od mraza obično platičnom "kesom". Istu ne skidati do 1. maja.
Ako se neko ipak odluči za "nove sorte", a ima namjeru da posadi manje voća (od 1 do 50 komada), ja preporučujem da kupi slijedeće sorte:
kruške ("julska ljepotica"), šljive ("čačanska rodna"), jabuke ("crveni delišes"), lješnjaka (bijeli, žbunasti s okruglim plodovima, nije loš "istarski") itd.
"Ašlame" i višnje ne preporučujem iz poljoprivredne apoteke, jer su naše domaće sorte puno bolje.
Ako neko ima namjeru saditi više od 50 komada i ozbiljno se baviti time, neka se obrati stručnoj osobi u nadležnom kantonalnom ministarstvu poljoprivrede. Oni daju i određene finansijske posticaje.
Moram naglasiti, da se ja voćarstvom bavim "amaterski", ali sam kroz dugogodišnje iskustvo, stekao određana saznanja, i često se učio na svojim greškama.
Naravno, ovo sve gore se odnosi na one, koji imaju nešto svoje neiskorištene zemlje: žive na selu, u predgrađu, imaju vikendicu ili žive u gradu, ali imaju negdje na selu "babovine" ili maminog "miraza". Obično su to (u Bosni) neke "obale" i "krčevine", ali bolje išta nego ništa.
Ako netko želi neki "praktični savjet" bujrum!

selam alejkum,
sto me nadje . nemam bas mnogo iskustva oko vocarstva, ali bih volio dosta toga nauciti. kupio sam vec nekih knjiga, ali nemam bas vremena da to prostudiram. pretprosleg ljeta (august) sam posadio orah - iako su mi govorili da to nije bas pametno, valjda se orah ne sadi u to godisnje doba. takodjer su mi govorili da nije pametno sto ga sadim blizu vikendice . bio je svega par centimetara kada sam ga posadio...

eh, mnogo mi je stalno da posadim jedno drvo, a to je DUD. mozes li me tu malo posavjetovati. kada posaditi i gdje sadnicu nabaviti?

Svaka cast na vrlo zanimljivoj temi i iscrpnom postu. 

Halailite braćo, što vam neču moći sad odmah odgovoriti.
Sada nažalost, moram iči, a ako Bog da u ponedjeljak ću se potruditi odgovoriti na sva pitanja.
Ali bez obzira na to, tko god ima šta pitati, Bujrum!
Selam!

 

ne pamtim kad sam vidjela drvo duda, a nevjerovatno je ukusan

ja sam ga zadnji put vidio 92. na kosevskom brdu, vjerovatno ga i danas gore ima. urezao mi se u sjecanje, mozda zato sto sam isao da ga krisom berem, tj. kradem :S. a danas me nesto asocira na stara bolja vremena...

 znam i ja kalemiti  
a posto si se ponudio za pomoc, moze malo slikovit prikaz orezavanja voca, to mi je  slaba strana
hvala

selam alejkum

ako bi neko da kupi stablo limuna ili manadarine, visine do metar
neka se javi
malo reklame za buraza

pitam se da li BiH posjeduje Botanicki vrt, kad nade ovu stranicu:
http://tibbc-2003.pmf.unsa.ba/museum.htm

sjecam se da je nedavno Japanska vlada poklonila Sarajevu njihove tresnje da se posade obalom Miljacke
ne znam jel to vec uradeno a uskoro ce i proljece, pa bim nam neko mogo uslikat kad probeharaju

bio sa u tom botanickom vrtu. nista posebno a mene interesuje da li bi se kod nas u bosni mogao posaditi MAMUT. ja sam vec gledao na ebayu da kupim jednu sadnicu pa da posadim

Kad mogu banane, sve može

sta je mamut??

drvo sa stablom debljine 13 metara, a o visini da ne pricam
p.s. procitah da ima neki mamut tezak 2400 TONA!!

Alejkum muselam!
Kao što sam već rekao, najbolje je voće saditi u jesen (u 10-11 mjesecu, nakon što "list opadne"). Ako se ne stigne u jesen, onda u rano proljeće, a najkasnije u mjesecu aprilu, jer krajem aprila i počekom maja, počinje "vegetacija" voća, voće počinje "pupati", ili što bi narod rekao "krene sok" iz korijena u stablo, tako da su šanse da se voćka posađena u kasno proljeće "primi", znatno manje. I ako se "primi" voćka, zna dugo "bolovati" itd. Još, ako posadite oštećenu voćku ili voćku sa slabim korijenom (npr. krušku), šanse da se primi su vrlo male. Međutim, ako posadite voćku u jesen ili u rano proljeće (pod uslovom, da ne sadite u smrznutu zemlju i da voćka nije oštećena), šanse da se voćka primi su najmanje 90%-ne.
Što se tiče tvog oraha, pogrešio si vrijeme sadnje, ali očiti da u tebi leži intucija dobrog voćara, jer vjerovao ili ne, za razliku od drugog voća koje se kreše (obrezuje) u proljeće ili jesen, orah kreše u avgustu mjesecu. I još nešto, kada budeš sadio neku voćku, "okreši" joj sve grane, baš kao "motku", jer što više grana i grančica na stablu joj ostaviš, manje su šanse da se primi.
Nije dobro orah saditi blizu kuče ili vikendice iz više razloga: ima jak korijen, koji zna poremetiti temelje kuče, zatim, u narodu postoji vjerovanje, da ukoliko se orah nalazi na brdu ili uzvišenju da "privlači grom", a ja to vjerovanje, baš ne bih ni zanemario, također orah ima "težak i pomalo nezdrav hlad" pa nije preporučljivo pod njim sjediti, a to se može češće desiti, ako je kraj vikendice, itd.
Isto tako, nije baš preporučljivo saditi ukrasne borove, blizu vikendica ili betonskih ograda (a to se često radi), jer i oni znaju vremenom oštetiti temelje vikendice ili ograde.
Što se tiče duda, ako ga pronađeš, posadi ga u jesen i isto kao i orah nemoj, baš blizu vikendice ili kuče. S obzirom, da se plodovi duda obično beru kad opadnu na zemlju, onda na njih navale muhe, ose, pčele, sršljenovi i drugi insekti, još kad to sve djeca "razgaze", ne izgleda baš lijepo u avliji. Danas se radi o vrlo rijetkoj voćki, jer je se prije obično nalazila po avlijama, međutim, kako su stasale "nove mlade",   nisu više mogle gledati stare dudove, koji su im "prznili avliju", tako da je veči broj isječen, a novi nisu sađeni.
Kod nas u Bosni postoji bijeli i crni dud. Ja bih ti preporučio, da posadiš crni dud, jer je isti dobar lijek za šečernu bolest. Pa, nek se nađe, zlu ne trebalo. Najbolje, da se raspitaš u mjestu gdje ti se nalazi vikendica, da li postoji neki stari crni dud, obično se u široj okolini njegovog stabla, zna nači pokoji podmladak. Možeš pokušati i u poljoprivrednim apotekama, ali sumnjam da češ nači.
Selam!

mahire provjeri PM

mashaAllah brate, Allah te nagradio  . orah nisam bas posadio previse blizu. ima sigurno 15ak metara izmedju njega i vikendice. mislim da mene nisu odvracali ni zbog korijena niti zbog tog hlada, vec zbog sujevjerja
imam jos jedno pitanje. po tom ranchu imam dosta mladih divljih visnji/tresnji. mogu li na njih nakalemiti recimo dud?