ALARM Etnička karta BiH 2010 godine

<< < (16/17) > >>

Amar Teskeredzic:



selam :laugh:
ZehraNavod

Mislim da je ovo tacno. Nema koristi od kvantiteta ako ne postoji kvalitet. Koliki je broj Jevreja, a koliki Arapa? Pa rade to sto rade. Zato sto su Arapi postali amorfna masa. Naravno govorim o vecini i o vladama arapskih zemalja, ne o casnim izuzecima, da ih Allah nagradi.

Vazno je da nase vjerske vodje insistiraju na odgoju, ahlaku i osjecaju pripadnosti ummetu. Po mom misljenju nije bitna nacija, mozda samo u odnosu prema neprijatelju. Bitna je vjera. 


 :laugh: :laugh:

omerpradjed:



Navedi iz: zehra na Januar 02, 2011, 13:11:17

Navedi iz: bi duni leqab
[/quote


a čemu i brojnost ako nema odgoja !? mislim na pravi islamski odgoj, da dijete zna šta je, ko je, da ne bude dio pihtijaste amorfne bezlične mase koju dušmani oblikuju kako se njima ćejfne...bez islamskog odgoja i obrazovanja brojnost je obična rulja koje besciljno luta...



Mislim da je ovo tacno. Nema koristi od kvantiteta ako ne postoji kvalitet. Koliki je broj Jevreja, a koliki Arapa? Pa rade to sto rade. Zato sto su Arapi postali amorfna masa. Naravno govorim o vecini i o vladama arapskih zemalja, ne o casnim izuzecima, da ih Allah nagradi.

Vazno je da nase vjerske vodje insistiraju na odgoju, ahlaku i osjecaju pripadnosti ummetu. Po mom misljenju nije bitna nacija, mozda samo u odnosu prema neprijatelju. Bitna je vjera.


Pa jeli ko govorio šta protiv kvaliteta? Nije. Naravno da trebaju dobro odgojeni.
U čemu je onda problem?

Problem je u tome da nam treba više dobro odgojene djece da oslobodimo zemlju. Ne trebaju nam hajvani to se zna.
Sina i ćerku odgojiš. Ali ako ih nemaš šta onda.
Pustit da srbi sve preuzmu pa da opet sve pokolju.
Samo je Bosna ovako nenormalna država u Europi gdje je praktički 70% zemlje okupirano... A mogli bi osloboditi Bosnu kada bi imali pravu politiku naseljavanja i poticaja rađanja djece, te nacionalnu svijest da ih možemo pobijediti sa brojem novorođenih itd..

omerpradjed:



Glamoč super općina.
Sa malo truda možemo to uzeti:

Glamoč - brojke federalnog zavoda FZS 2009

Stanovnika: 4710
godine 0-14: 481
godine 15-64: 2816
godine 65+: 1413

http://www.fzs.ba/saopcenja/2009/14.2.1.pdf


Medžlis Glamoč
http://www.facebook.com/group.php?gid=65091788304&v=wall

Dzamije su obnovljene: selo Biličić (2008), Kovačevci (2009), Jakir (pocetak 2010), Glamoč čaršija, Vidimlije.
Medžlis islamske zajednice Glamoč po unutrašnjoj organizaciji Islamske zajednice u BiH pripada mostarskom muftijstvu. Obuhvata teritoriju Općine Glamoč.
Na čelu Medžlisa je vrijedni Muhamed ef. Dragolovčanin.

Izgradnja spomenobilježja šehidima na vakufskoj zemlji počinje 2010 u centru grada.

Prodaja kuća:
http://www.inter.rs/mali-oglasi/20100929193831/
Prodajem stan u Glamocu BiH .Stan se nalazi u centru odm pored dzamije ima podrum i grazu napolju u dvoristu . Stan je velicine 100m2. tel. +381 063 544 380


http://www.nekretnine365.com/nekretnine-bosna/listing-prodajem%2Bku%C3%A6a%2B160%2Bm2,%2Bglamo%C3%A8-975.html
 Vidi ovo džaba:
      duboki put Glamoc 80210, Zapadno-bosanski
    * 22.000 €
    * Prodajem kuća 160 m2, Glamoč
    * 5 soba 1 kupatila 160 m2 površina 420.0 m2 okućnica


http://www.nekretnine365.com/nekretnine-bosna/listing--19430.html

http://www.nekretnine365.com/nekretnine-bosna/listing--14102.html
Centar Glamoc 80230, Zapadno-hercegovacki
# 43.500 €
# Prodajem kucu u centru Glamoca


http://www.nekretnine365.com/nekretnine-bosna/listing-prodaja%2Bku%26%23263%3Be-15026.html

http://www.nekretnine365.com/nekretnine-bosna/listing-stan-14878.html
Glamoc 80230, Zapadno-hercegovacki
# 17.000 €
# stan

omerpradjed:



http://img256.imageshack.us/img256/4516/glamoc2.jpg

omerpradjed:



Kako riješiti krizu: Hrvatima "Herceg-Bosna", Bošnjacima Stolac i Neum kao izlaz na more!?

24SI - Imajući u vidu da je nakon izbora početkom oktobra 2010 došlo do intenziviranja političke krize i faktičkog blokiranja sastavljanja Vlada na nivou BiH, a moguće i Federacije BIH (osim ako se zaobiđe institucionalna mogućnost hrvatskih kantona da ne izaberu poslanike u Vijeće naroda Federacije BIH) čini se da je potrebno d,elimično izaći u susret zaht,evima Hrvata iz BiH.

Mislim da planom koji predlažem oni neće biti zadovoljni, ali to svakako neće biti ni bošnjačka elita, a bogami ni Srbi (vidjećemo zbog čega). Međutim, čini se da je ključ uspjeha svakog sličnog plana da svi budu djelimično nezadovoljni, a da plan ipak popravi trenutno stanje.

Piše: Goran Nikolić, ekonomista i jedan od osnivača beogradskog "Centra za novu politiku"

Polazim od toga da je ključni strah bh. Hrvata njihova demografska pozicija, koja im u narednih deceinju, dvije "obećava" da će izgubiti još neke teritorije u FBiH, kao što se to uostalom desilo u proteklih 15 godina. Naime, Hrvati su po svemu sudeći izgubili etničku većinu u Busovači i Novom Travniku, dok su i u Jajcu, koje su kontrolisali krajem 1995, manjina u odnosu na Bošnjake. U Stocu broj Bošnjaka konstantno raste, dok Bošnjaci čine značajan dio populacije (oko dvije petine) i u Mostaru. U svakom slučaju, u izgledu je da za deceniju, dvije neke od opština srednje Bosne, kao Vitez i možda čak i Stolac postanu većinski bošnjačke. Postoji takođe velika šansa da Bošnjaci pojačaju svoj udio u populaciji Glamoča i postanu znatno brojniji od Hrvata (a Srbi će vrlo uskoro postati samo relativna većina).

Drugi problem Hrvata u BiH i FBiH je mala mogućnost da utiču na odluke koje donose Unija BiH i Federacija BiH ili jednostavnije rečeno mogućnost njihovog preglasavanja (ili izbora nereprezentativnih Hrvata), što se konstitutivnim narodima ne bi trebalo dešavati (zamislite samo sličan slučaj u Belgiji, dok, uistinu rečeno, Švicarska i Kanada su nešto drugačije priče).

Čini se da se mora poći od teritorijalizacije, koja ne bi narušila Dejton, ali bi Washingtonski sporazum. Ono što se čini neupitnim je da se opštine sa Hrvatskom većinom 2010 (-2 + 2) nađu u jednom kantonu koji bi npr. imao nenacionalni naziv: Herceg Bosna (stolni grad bi bio Zapadni Mostar; inače Mostar bi bio podjeljen po sadašnjim izbornim jedinicama). Bošnjaci bi imali dva kantona: Unsko-Sanski (Bihać) i Centralno-bosanski (Sarajevo) i činile bi ih sve ostale opštine Federacije BiH izvan kantona Herceg Bosna, osim tri.

E sad, šta znači -2+2? To znači da bi kantonu Herceg Bosna pripale opštine sa srpskom većinom: Drvar i Grahovo (kao i grad Glamoč sa južnom okolinom), dok bi opštine Neum i Stolac bili distrikti-kondominijumi FBiH (zajedničko vlasništvo kantona Centralno-Bosanskog i Hergeg-Bosna. Treći distrikt FBiH bio bi Glamoč (bez grada sa dijelom opštine Drvar) koji bi bio zajednička teritorija Unsko-Sanskog i kantona Herceg Bosna. Nadležnosti i državljanstva ovih FBiH distrikta bila bi slični ili isti kao i kod Distrikta Brčko. Zbog ovih promjena, koje bi zakomplikovale situaciju (jer bi npr. Herceg-Bosna kanton mogao da traži minimalnu nadležnost nad Distrikom Brčko) Brčko Distrikt bi mogao djelimično promjeniti statut tako što bi imao tri opštine u svom sastavu: Južno Brčko, Ravno (Zapad) i Sjeverno Brčko (koje ne bi imalo kontinuitet jer bi bilo presječeno u samom gradu zapadno od rijeke Brke). Državljanstva, kao i penzioni sistem, niže-razredna sportska takmičenja bi mogla biti organizovana na nivou jednog od dva kantona (sada je npr. druga liga u fudbalu na nivou "tuzlanskog" kantona) ili pak RS.

Kada su u pitanju ustavne promjene u FBiH (na nivou BiH ih ne bi bilo, osim izmjene zakona o izboru članova predsjedništva BIH, koji bi mogli biti teritorijalno, a ne nacionalno birani, kao i npr. sastav Vijeća ministara gdje bi se za jedan povećao broj Bošnjaka, a za toliko smanjio broj Hrvata) to je stvar, naravno dogovora, ali bi institucija kantonalnog veta mogla biti više nego dovoljan garant za bh. Hrvate.

Hrvati gube strah od demografskog osipanja i imaju mogućnost da utiču na kreiranje politike BiH (što ne bi bilo stvar nečije dobre volje). Sa druge strane, oni se odriču faktičkog kontrolisanja izlaza na more, koji je strateški veoma bitan za Bošnjake, kao i opština Glamoč i Stolac, takođe strateški bitnih za Bošnjake. Bošnjaci dobijaju faktičku kontrolu zemlje od Save do Jadrana i legalizuju natalitetnu pobjedu u dijelovima centralne Bosne. Sa druge strane, ideja da će doći vrijeme da se dobiju veći ustupci i da se demografski nadjačaju Hrvati i Srbi, koja je faktički bila svedena na praktično još nekoliko opština, bila bi napuštena. Uostalom, kao i ideja o vladanju BiH na osnovu preglasavanja (to se eufemistično naziva funkcionalna država). U Brčkom dobijaju izlaz na Savu, koji etnički i kontrolišu, kao i istočna hrvatska sela u Distriktu (Boderište). Opet, ideja da postanu etnička većina u Brčko Distrikutu u nekom dužem razdoblju bila bi napuštena. Ovi dobici za Bošnjake bi u slučaju promjena stava međunarodne zajednice, koji nije nemoguć, bili neostvarivi. Srbi nemaju teritorijalnu povezanost, kao i ostala dva naroda (naime, formalno je Distrikt dio i RS; istina Distrikt ne bi bio ukinut, ali bi većina nadležnosti bila prenjeta na tri opštine, koje bi mogle da dio nadležnosti prenesu na entitete i kantone), ali dobijaju osiguranje etničkih pozicija u Distriktu i npr. mogućnost da dobiju put od oko 2 km (između Grbavice i Centra) kojim bi se mogla kretati policija opštine Sjeverno Brčko bez prijavljivanja policiji opštine Južno Brčko.

Mnogi će reći da je ovo dalje getoiziranje bh. naroda. Međutim, postojanje multietničkog društva u BiH je slabo i praktično se svodi na integraciju brojčano marginalnih etnosa u pojedinim gradovima u socijalne tokove (npr. Sarajevo). U većini "mješovitih" gradova (Vitez, Busovača, Mostar, Brčko) Bošnjaci, Srbi i Hrvati žive jedni pored drugih u odvojenim društvima. Bosanskohercegovačko društvo kao i jugoslovensko društvo su bili fenomeni koji su postojali prije 1991/92, ali oni ni tada nisu bili većinski prihvaćeni.

Ovim planom fukcionisanje BiH države bilo bi jednostavnije i jeftinije, osim što bi mogućnost veta na koju bi faktički sva tri naroda imala pravo nekada otežavala dogovor. Ono što je ključno - sva tri naroda bi usljed pojednostavljene situacije bili spremniji da se posvete rješavanju konkretnih problema. Suverenitet države BiH se, naravno, nikako ne bi dovodio u pitanje.

http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/52464-Kako-rijesiti-krizu-Hrvatima-Herceg-Bosna-Bosnjacima-Stolac-Neum-kao-izlaz-more.html

Navigacija

[0] Indeks poruka

[#] Slijedeća stranica

[*] Prethodna stranica