Molitva i ucenje sura na bosanskom jeziku?

(1/1)

d8701a:



Moze li se moliti Allaha dz.s. za umrlu osobu ili opcenito na bosanskom jeziku (ili nekom drugom maternjem jeziku), pored arapskog?

Jer, da budem iskrena, nije mi problem uciti i na arapskom, znam sure i sve, ali vise nekako srcem osjecam kad ucim njihov prijevod?
Vise osjetim srcem kad ucim Jasin na nasem, nego na arapskom, a uvijek ga posvecujem umrlom.

Znam da je svrha molitve na arapskom ta da se svi muslimani svijeta mole isto, ali meni je srce vise ispunjeno kad razumijem sto govorim.
Spominje li to Kur'an negdje? Ili se spominje u Hadisu ili bilo gdje drugo?

Hvala vam unaprijed

n00gie:



Prijevod sura iz Kur'ana nije isto sto i Kur'an. Prijevod je u sustini prijevod znacenja i ne smatra se Objavom u istom smislu kao ono sto je direktno objavljeno Muhammedu s.a.v.s. Namaz se ne moze obavljati izgovaranjem prijevoda Kur'ana.
Dova (ako na to mislis pod molitvom) se moze ciniti na vlastitom jeziku i vlastitim rijecima. To znaci i da dova za umrlu osobu moze biti na vlastitom jeziku.

crnileptir:



PITANJE: Da li je dozvoljeno učenje dove na maternjem jeziku na sedždi? Kao odgovor na ovo pitanje uzeli smo tekst koji je pripremio i poslao mr. Semir Imamović
 Učenje dove na maternjem jeziku na sedždi
Nema nikakve smetnje za učenje dove na nekom drugom jeziku pored arapskog, a dokaz za to su riječi Poslanika sallallahu alejhi ve selleme. Čovjeku koji je dovio u namazu a da prije toga nije zahvalio Allahu i nje donio salavat na Poslanika sallallahu alejhi ve selleme: "Kada neko od vas bude dovio u namazu neka prvo zahvali Allahu, donese salavat na Poslanika a zatim neka dovi kako hoće." (Bilježe ga trojica i Ahmed, a vjerodostojnim ga je ocjenio Hakim) Riječi Poslanika "kako hoće" su općeg karaktera i ....

obuhvataju i izgovor i značenje. Ono što se mora učiti na arapskom jeziku jeste Kur'an i propisani zikrovi kao što su tekbiri za prelazak sa rukna na rukn, zikr na ruku, na sedždi i slično, zbog toga što su to stvari kojima se čini ibadet u namazu dok se uče (ma juteabbedu bilafzihi), dok dova nema taj status. Prenosi se od Ebu-Hanife, koji je smatrao da je Kur'an dozvoljeno učiti na perzijskom jeziku, a on Ebu- Hanife je se povratio od tog mišljenja.

Studio din


Pitanje: Da li postoji neko posebno pravilo za upućivanje dove na sedždi na maternjem jeziku prilikom obavljanja farz-namaza? Da vas Allah nagradi!

Odgovor: Alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Dozvoljeno je čovjeku da dove koje uči na sedždi, uči na maternjem jeziku, s tim da je bliže sunnetu da čovjek dove upućuje na arapskom jeziku, onako kako su prenesene od Poslanika, te da nauči njihovo značenje kako bi znao šta dovi. Stalnoj komisiji za fetve u Saudijskoj Arabiji postavljeno je identično pitanje, da li je dozvoljeno u namazu učiti dove na jeziku koji nije arapski, pa su odgovorili da je to dozvoljeno i da to ne kvari čovjekov namaz. (br. fetve: 5782, 24 tom, str. 169)

Allah najbolje zna!

Odgovorio: Pezić Elvedin

Da li se na sedždama u farz-namazima mogu učiti dove na jeziku koji nije arapski?
U farz namazima na sedždi treba učiti dove koje se prenose od Poslanika, s.a.v.s, kao što je Subhane rabbijel-e‘ala. Naime, kada je objavljeno Sebbihisme rabbikel-e‘ala Poslanik, s.a.v.s, je rekao: ”Učite to na vašim sedždama.” Isto tako od njega se prenosi da je rekao: ”Kada neko od vas učini sedždu neka kaže: Subhane rabbijel-e‘ala tri puta i to je minimum.” Oba hadisa prenose Ibn Madže i drugi. (Vidi: Ibn Madže, Sunen, ”Kitabu-ikametis-salati ves-sunneti fiha” br. 877, 880) Ukoliko se dodaju druge dove koje se prenose od Alejhisselama, i to je lijepo, kao što su dove: ”Subhanekellahumme ve bihamdike. Allahummagfir li.” (Sahihul-Buhari, ”Kitabul-ezan, Babud-du‘ai fir-ruku”, Sahihu Muslim, ”Kitabus-salati, Babu ma jukalu fir-rukui ves-sudžud”.) ”Rabbi inni zalemtu nefsi fagfir li.” (Abdurrezzak, El-Musannef, ”Kitabus-salati, Babul-kavli fir-ruku‘i ves-sudžud”) ”Allahummagfir li zenbi kullehu, dikkahu ve džillehu, ve evvelehu ve ahirehu, ve sirrehu ve ‘alanijetehu.” (Sahihu Muslim, ”Kitabus-salati, Babu ma jukalu fir-ruku‘i ves-sudžud”)
Što se nafila tiče, smatram da se na njima mogu učiti dove i na drugim jezicima mimo arapskog, pod uslovom da te dove budu ispravnog značenja i da ne budu kao ”obični govor ljudi”. To kažem na osnovu činjenice da u slučaju nafila postoji velika fleksibilnost kada je o namaskim propisima riječ. Tako se npr. nafile ne moraju (mada je sevapnije) klanjati stojeći, ne mora se pri klanjanju nafila (mada je bolje) okrenuti prema Kabi itd. Naravno, dove koje su prenesene od Poslanika, s.a.v.s, najsadržajnije su i najobuhvatnije i mi ne možemo sastaviti bolje dove od tih, te se zbog toga preporučuje muslimanima da Poslanikove, s.a.v.s, dove nauče i da ih uče na farzovima i nafilama, ali ako neko to nije u stanju, tada inša-Allah, nema smetnje da na sedždi u nafilama uči dove na jeziku koji poznaje, ukoliko te dove ispunjavaju prethodno spomenute uslove, a Allah, dž.š, najbolje zna.

Dr. Šukrija Ramić

Ebu Mustafa:



Kur'an je mu'džiza sam po sebi i u njemu je lijek za naša srca. Kur'an je samo na arapskom, ostalo su pokušaji prijevoda i tumačenja, to nije Kur'an. Onaj ko uči samo prijevod ne može osjetiti svu snagu pojedinih ajeta, on doživljava samo dio onoga što svaki ajet nosi.

Ja ti preporučujem učenje Kur'ana na arapskom i čitanje prijevoda nakon proučenog svakog ajeta. Na taj način ne gubiš na skrušenosti, jer znaš šta učiš, usput učiš pomalo arapski, pa vremenom razumiješ sve više i više, i bez čitanja prijevoda, značenje ajeta proučenog na arapskom. Vjeruj mi, poseban je osjećaj kad proučiš neki ajet na arapskom, a znaš njegovo značenje. Arapski jezik je upravo to što daje posebnu snagu svakom ajetu i to je dodatni utjecaj na tvoje srce i u tome je jedna od nadnaravnosti Kur'ana. Mnogi su Arapi u vrijeme Poslanika s.a.w.s. prihvatili islam čim su čuli ucenje samo jednog ili dva ajeta iz Kur'ana.

Navigacija

[0] Indeks poruka