<a href="http://www.youtube.com/v/n5Pzb2bkciE" target="_blank">http://www.youtube.com/v/n5Pzb2bkciE</a>
<a href="http://www.youtube.com/v/1MvopbSSfIQ" target="_blank">http://www.youtube.com/v/1MvopbSSfIQ</a>



A se lezi Toloje .

Ne pravi mi ovaj cam, ne prekidaj mi ovaj san. Mozda mi se sada zdesi ono sto zeljeh da mi se desi u zivotu.

- 1066. kad verp bjese gospodar v sumi, a ja..



A sej je kam od Trise
Zivjeh mirno, Boga moles i zla ne mislec.
Ovden gdje mi je spomen ubi me grom.
Zasto, Boze?
Da su klete i proklete ruke koje bi ovo preturile  dok odgovor ne dobijem.

- 1174. godine po Gospodu nasem


 A se lezi Kulduk iz Soli.

D mi se ispod biljega dic svaki be mi novi dan bio po jedan pravi zivot.

- April 1449 godine Gospodnje


...nista se nije promijenilo.
I dalje jedem zemlju in drujzim se sa svojom sjenom.

- 1204. po Gospodu u kolovozu



izvor teksta;

Treba znati, treba znati i zeljeti da saznas. Jedna od najkopetetnijih licnosti za ovu tematiku svakako je Akademik Muhamed Filipovic.

Tvrtko 1. Kotromanic //Bosanski kralj//

<a href="http://www.youtube.com/v/UnXtRSy7LMU" target="_blank">http://www.youtube.com/v/UnXtRSy7LMU</a>


DINASTIJA KOTROMANIĆA

<a href="http://www.youtube.com/v/8nWGd8gndXw" target="_blank">http://www.youtube.com/v/8nWGd8gndXw</a>

Kulin Ban's Charter

<a href="http://www.youtube.com/v/EohD3KlFmNE" target="_blank">http://www.youtube.com/v/EohD3KlFmNE</a>

A se leži Asta, Bogcina Zlousica kći, a ne leži mi se.
Kako bih rado sad pred veče s tebom kroz livade prošetala i onaj poljubac što si isko, a ne dobio, ti dala.
Pa da i nebo pukne.
Ne bi mi bilo zal, ni stid.
Namjerniče, ne tiči mi kam, nek oni koji ne čine učine što ja ne učinih, jer ja tek sad znam kako dušu prže neispunjena davanja.
                                       1422 ljeta, kad se radovaše sretni, a ja zmreh.

                                            Radimlja Stolac / zapis na stećku

TV Crne Gore: Stećci

Urednica emisije Gordana Vuković.

<a href="http://www.youtube.com/v/nwmdopqh1NA" target="_blank">http://www.youtube.com/v/nwmdopqh1NA</a>


Pečat u vremenu - Stećci
<a href="http://www.youtube.com/v/AqjFNBfYKVM" target="_blank">http://www.youtube.com/v/AqjFNBfYKVM</a>

Koja je ova tzv. nominacija krađa našeg bošnjačkog historijskog blaga:

@vjera__istine2

''Pa dobro kao sto rece zele,Bosnjaci su jedini evropski narod koji je kompletno prihvatyio islam,i to jeste za ponosa...mozda zaista jesmo bili "dobri",,

Daj ne budi smješan, šta su ti Albanci (iako se sačuvao jedan broj katolika i pravoslavnih)? Iliti možda Pomaci u Bugarskoj (etnički Bugari), ili npr. Grci ?

Da se ni nezaborave  i Gorani.

S drge strane Mustafa Imamovic pise da su Gorani Bosnjaci? 

Novac srednjovjekovne drzave Bosne



<a href="http://www.youtube.com/v/0scbzjz1K2Y" target="_blank">http://www.youtube.com/v/0scbzjz1K2Y</a>

Nevesinje - Stecci

<a href="http://www.youtube.com/v/mLY8siMfSjA" target="_blank">http://www.youtube.com/v/mLY8siMfSjA</a>

<a href="http://www.youtube.com/v/OHwxXTdsnm4" target="_blank">http://www.youtube.com/v/OHwxXTdsnm4</a>

Stari grad Vranduk je malo mjesto koje se nalazi oko 10 km od centra Zenice u centralnoj Bosni. Smješten je na lijevoj strani doline rijeke Bosne.
<a href="http://www.youtube.com/v/DiSc_uLk-tQ" target="_blank">http://www.youtube.com/v/DiSc_uLk-tQ</a>

Vranduk - kapija Bosne koju je samo Sultan Fatih osvojio



Gledano kroz historiju Vranduk predstavlja jednu od najznačajnijih tvrđava u Bosni i Hercegovini.

Ona je poznata i kao „kapija Bosne“ ili „ključ Bosne“, jer, kako tvrde Vrandučani, nijedan osvajač nije mogao ući u Bosnu dok ne bi osvojio ovu tvrđavu.

http://www.islambosna.ba/vijesti/vijesti-bih/42493-vranduk-kapija-bosne-koju-je-samo-sultan-fatih-osvojio

Temelji bosanskohercegovačke državnosti u Srebreniku




U historiji se prvi put spominje 1333. godine, kao grad Srebr'nik, vlasništvo bana Stjepana II Kotromanića. Stoljećima svjedoči o bosanskohercegovačkoj državnosti i jedan je od najbolje očuvanih starih gradova u BiH.

Suljo Muharemović je obezbjeđenje starog grada i već dva mjeseca je na ovom poslu. On čuva stare zidine, prodaje suvenire i naplaćuje ulaznice. Elvir Jarčević iz susjednog sela Čojluk i Amel Sinanović iz Tuzle često dođu na stari grad. Kažu da ih privlače drevna tišina i lijepi pogled.

"Odrastao sam ovdje, pod padinama ovoga grada. Djetinjstvo proveo na kuli, dolazio iz škole, pa na kulu... Smatraju ga svojim, ali ga ne čuvaju kako bi trebalo da ga čuvaju, kako bi trebali da ga obilježavaju, da ga predstave svijetu," kaže za Deutsche Welle Elvir Jarčević, razočaran nebrigom mještana.

Povelja bana Stjepana II Kotromanića

Stjepan II Kotromanić (1314-1353) je pod Srebrenikom, 15. februara 1333., napisao povelju kojom on, kao bosanski ban, Dubrovačkoj Republici ustupa Ston i Rat, uz obavezu plaćanja trajne naknade, stvarajući time čvršče trgovačke veze između Dubrovnika i Bosne. Istoga dana ban je dobio sina.

Bosna se tada prostirala, kako bilježe povelje, od Save na sjeveru do Dubrovačke Republike i Zadra na morskoj obali, te od Cetine do Drine. Srebrenik je centar državne i političke moći. Ugarski kralj Matija Korvin zauzeo ga je 1464. godine, a ovaj grad postaje centar Srebreničke banovine. Osmanlije ga zauzimaju početkom 16. stoljeća, da bi u 19. stoljeću njegov značaj opao, pa se u doba austrougarske vladavine rijetko pominje.

Turistička afirmacija



Edin Mutapčić, profesor Univerziteta u Tuzli, doktorirao je na historiji Srednjeg vijeka u sjevoistočnoj BiH. Kaže da je stari grad ipak očuvan i u dobrom stanju jer je urbani život ovdje prestao polovinom 19. stoljeća. Ističe da današnji oblik grada datira od početka 18. stoljeća. Staro podgrađe do danas je nestalo, a u blizini su sela Gornji Srebrenik i Čojluk. "U istorijskoj nauci je već poodavno konstatovano da je ovo ponajbolje očuvan ali i najtvrđi srednjovjekovni grad u Bosni. Danas, zaista, ko kod dođe na stari grad Srebrenik, ne ostaje ravnodušan kada pogleda taj graditeljski splet i prirodno okruženje na kojem je on izgrađen."
Profesor Edin Mutapčić Profesor Edin Mutapčić

Profesor Mutapčić misli da bi budućnost ovog nacionalnog spomenika BiH, koji tako zorno svjedoči o državnosti naše zemlje, trebala biti bolja, a za to ima i prijedloge. "Ono što bi, prema mom mišljenju, u budućnosti trebalo učiniti kad je u pitanju ovaj stari grad Srebrenik, jeste tražiti modalitete samoodrživosti, odnosno, da ovaj spomenički kompleks treba dobiti svoju turističku afirmaciju."

Kako sačuvati kulturno nasljeđe?

Međutim, Izet Šabotić, također profesor Univerziteta u Tuzli, misli da će sve ići teško zbog neizgrađenog odnosa prema kulturi i kulturnom nasljeđu. "Evo, da vidimo, koji su to projekti, od 1995. godine do danas, koji ukazuju da se neko na jedan studiozan način bavio problematikom kulturno-historijskog nasljeđa, a da je podržan od strane države. Je li to nemamo razloga, je li to nemamo potrebe da spašavamo naše kulturno nasljeđe?"

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić  (DW Bosnian)