Situacija sa kojom će se suočiti naredni predsjednik, ko god to bio, biće zaista zastrašujuća.

 

Na prvi pogled, sve je u redu na suprotnoj strani Atlantskog okeana: Silicijumska dolina i dalje je vodeće mjesto svjetske kreativnosti. Njujork je još uvijek najfascinantniji grad na svijetu. Američki film nastavlja da inspiriše svijet. Američke oružane snage još uvijek su raspoređene širom svijeta, i od njih zavisi bezbjednost demokratija. Novi izvori energije obezbijediće njenu samostalnost. Učaurena u svom optimizmu, Amerika još uvijek vjeruje da će biti dovoljno da se još neko vrijeme zadužuje, očekujući povratak rasta, koji će progutati dug.

 

Ali dug raste mnogo brže nego ikad ranije u američkoj istoriji (preko bilion dolara svake godine), pa čak i brže nego u bilo kojoj evropskoj zemlji; za dvije godine, premašiće 80% BDP-a, što je dvostruko više od nivoa iz 2008.

 

Kako bi se dug finansirao, federalni budžet se ove godine zadužuje 4 biliona, a servisiranje duga premašuje ukupan budžet za odbranu, socijalno osiguranje i zdravstveni sistem.

 

Ovo funkcioniše sve dok se povjerioci sa time slažu. Njih ima dvije vrste: Federalne rezerve (američka centralna banka) koje neprekidno štampaju novac (da ga pozajme državi i komercijalnim bankama), i nove sile, koje su postale bogatije sa porastom cijena energenata, i koje ovako investiraju svoj višak: budući da im ova zemlja izgleda jako i bezbjedno, budući da ne postoje alternativne investicije, i budući da se Amerika koristi kao plaćenik.

 

Fed sada posjeduje jednu šestinu javnog duga, što je najviši nivo u američkoj istoriji. A nacionalni fondovi počeće da diversifikuju svoje investicije. Finansiranje američkog duga biće sve teže.

 

Logično, ovo će uskoro izazvati pad dolara, veliki rast kamata, što će na kraju biti katastrofalno: porast kamata za samo jedan posto povećaće servisiranje duga za 100 milijardi dolara.

 

U tom trenutku, Amerika će objaviti bankrot. Više neće moći da pomaže svojim nezaposlenima kojih ima 17%, da hrani 50 miliona ljudi koji ne bi preživjeli bez narodnih kuhinja, da popravlja dotrajale mostove i puteve. Da obnovi svoj obrazovni sistem, koji je postao katastrofalan (osim na najprestižnijim univerzitetima, gdje se sada uglavnom školuju strani studenti). Da očuva svoju vojnu snagu.

 

Ukoliko ne bude nekih čudesnih tehnoloških proboja, ili ratne ekonomije, kolaps američkog društva je na pomolu. Niko u Evropi od toga neće imati koristi.

 

(Nezavisne)

(vijestiba)

Leave a Reply

*

captcha *